Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković uputio je pismu državnom sekretaru Sjedinjenih Država Marcu Rubiju, ministru finansija Scotu Bassentu te istaknutim članovima oba doma Kongresa SAD u kojem im je skrenuo pažnju na značajnu odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koja se odnosi na korištenje javnih sredstava Republike Srpske za aktivnosti lobiranja u inostranstvu. Ova odluka je posebno relevantna u svjetlu nedavnih dešavanja u Washingtonu i šireg izazova koji predstavlja ruski politički uticaj u Bosni i Hercegovini.

U pismu, u čiji je sadržaj Fena imala uvid, navodi se da se predmet, između ostalog, odnosio na ugovor o lobiranju koji je Predstavništvo Republike Srpske u Beču zaključilo sa kompanijom Dickens & Madson Canada Inc., na čijem je čelu Ari Ben-Menashe. Među izričito navedenim ciljevima tog angažmana bila je nezavisnost Republike Srpske od Bosne i Hercegovine.

Ključni nalazi Ustavnog suda su jasni: Javna sredstva Republike Srpske ne mogu se koristiti za finansiranje lobiranja usmjerenog ka ciljevima koji su suprotni Ustavu Bosne i Hercegovine ili obavezujućim odlukama institucija Bosne i Hercegovine i Ustavnog suda; Sud je zabranio daljnja plaćanja na osnovu predmetnog sporazuma i proširio tu zabranu na druge slične aranžmane lobiranja kojima se teži ostvarivanju neustavnih ciljeva; a ova obaveza se odnosi na organe vlasti Republike Srpske, odgovorne zvaničnike i njena predstavništva u inostranstvu, pri čemu je Sud ponovo potvrdio da Republika Srpska nema suverenitet niti pravo na teritorijalno otcjepljenje.

Značaj ove odluke daleko prevazilazi okvire jednog ugovora o lobiranju. Njome se uspostavlja jasna pravna razlika između legitimnog zastupanja interesa entiteta u inostranstvu i korištenja javnih resursa za finansiranje aktivnosti usmjerenih protiv suvereniteta i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.

- Ovo je posebno značajno nakon nedavne kontroverze u Washingtonu u vezi s Chrisom LaCivitom i Jamesom Blairom, istaknutim političkim savjetnicima predsjednika Trumpa, koje su, prema navodima, angažovale i plaćale proruske vlasti Republike Srpske. Iako su ovi angažmani odvojeni od ugovora koji je razmatrao Ustavni sud, ta kontroverza – o kojoj se javno očitovao i sam predsjednik Trump – ukazuje na širu zabrinutost u vezi s korištenjem javnih sredstava Republike Srpske za širenje političkog uticaja u Sjedinjenim Državama u ime političkih struktura blisko povezanih s Moskvom - stoji u pismu.

Ta zabrinutost se ne može odvojiti od političkog konteksta u kojem se ove aktivnosti odvijaju. Milorad Dodik, bivši predsjednik Republike Srpske – koji je osuđen i kojem je zabranjeno obavljanje političkih funkcija – godinama dovodi u pitanje ustavni poredak Bosne i Hercegovine, istovremeno održavajući bliske i javno dokumentovane odnose s predsjednikom Vladimirom Putinom i Kremljom. Političke strukture oko njega nastavljaju voditi politiku koja je usko usklađena s ruskim interesima na Zapadnom Balkanu.

Stoga postoji ozbiljna strateška zabrinutost kada akteri blisko povezani s Moskvom koriste značajne javne resurse za izgradnju političkog uticaja u Washingtonu, dok istovremeno dovode u pitanje dejtonski ustavni okvir i evroatlantsku orijentaciju Bosne i Hercegovine.

Ista kontradikcija je vidljiva u energetskom sektoru.

Konaković navodi da je 24. februara 2026. godine, na poziv Vijeća SAD-a za nacionalnu energetsku dominaciju, učestvovao na Transatlantskom samitu o sigurnosti snabdijevanja gasom u Washingtonu, čiji su domaćini bili ministar unutrašnjih poslova Doug Burgum i ministar energetike Chris Wright. Samit je bio fokusiran, između ostalih prioriteta, na diversifikaciju evropskog snabdijevanja gasom, smanjenje zavisnosti od ruskih energenata i povećanje pristupa američkom LNG-u.

Po njegovom završetku, Bosna i Hercegovina se pridružila Sjedinjenim Državama i drugim zemljama učesnicama u Zajedničkoj izjavi o jačanju sigurnosti snabdijevanja prirodnim gasom centralne i istočne Evrope, potvrđujući važnost diversifikovanih ruta snabdijevanja, snažnije energetske infrastrukture, saradnje sa američkim dobavljačima LNG-a i energetskog snabdijevanja oslobođenog od manipulacije ili prinude.

Za Bosnu i Hercegovinu, Južna gasna interkonekcija sa Hrvatskom predstavlja najvažniji praktični izraz ovog strateškog opredjeljenja.

- To bi diversifikovalo naše rute snabdijevanja, omogućilo pristup globalnom tržištu LNG-a i stvorilo dodatne prilike za američke energetske dobavljače i kompanije - piše Konaković.

U oštroj suprotnosti s tim, Milorad Dodik je 10. oktobra najavio da vlasti Republike Srpske namjeravaju oživjeti planove za novi cjevovod kroz Srbiju, namijenjen isključivo snabdijevanju ruskim gasom. To bi očuvalo, a potencijalno i produbilo, izloženost Bosne i Hercegovine energetskoj zavisnosti od Rusije, upravo u trenutku kada je naša saradnja sa Sjedinjenim Državama usmjerena na diversifikaciju i veću stratešku otpornost.

- Vaša Ekselencijo, Sjedinjene Države su već više od tri decenije ključni strateški partner Bosne i Hercegovine. Američko liderstvo bilo je neophodno za postizanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i ostaje od suštinskog značaja za suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i dugoročnu stabilnost naše zemlje. U tom kontekstu, Bosna i Hercegovina s poštovanjem poziva Sjedinjene Države da posvete posebnu pažnju korištenju javnih sredstava Republike Srpske za aktivnosti lobiranja i političkog uticaja u Sjedinjenim Državama, posebno tamo gdje takve aktivnosti mogu služiti ciljevima suprotnim ustavnom poretku Bosne i Hercegovine ili unapređivati ​​interese političkih struktura blisko povezanih sa Moskvom. Od posebnog značaja bila bi kontinuirana podrška SAD-a potpunoj provedbi i poštivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma i obavezujućih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kao i zajedničkim naporima na jačanju energetske diversifikacije i strateške otpornosti Bosne i Hercegovine - piše Konaković.

Odluka Ustavnog suda pruža važnu novu pravnu dimenziju izazovu s kojim se suočavamo. Istovremeno, naša saradnja na polju energetske diversifikacije pokazuje jasnu stratešku alternativu: suverenu i otpornu Bosnu i Hercegovinu, manje podložnu ruskom političkom i energetskom uticaju, a čvršće povezanu sa Sjedinjenim Državama i evroatlantskom zajednicom.

- Želio sam Vam lično skrenuti pažnju na ova dešavanja, u duhu dugotrajnog strateškog partnerstva između Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država, te naše zajedničke posvećenosti očuvanju mira, suvereniteta i ustavnog okvira uspostavljenog Dejtonskim mirovnim sporazumom. Molim Vas, Ekselencijo, da primite izraze mog najdubljeg poštovanja - napisao je Konaković.

(FENA/ad)