Amir Bulut, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mlijeka i mesa Srednjobosanskog kantona, upozorava da domaći poljoprivrednici posluju na granici isplativosti, dok cijene hrane u trgovinama rastu. Otkupna cijena mlijeka kod zadruga iznosi od 50 do 65 feninga po litru, a Bulut tvrdi da nadležne institucije moraju ozbiljnije kontrolisati tržište, provjeravati prodaju mesa mimo računa i sankcionisati eventualne nepravilnosti. Upozorava i da bi gašenje farmi moglo dovesti do manjka mlijeka i novih poskupljenja.

Niske cijene

Govoreći o otkupu mlijeka, Bulut ističe da su se cijene u većem dijelu Federacije BiH uglavnom stabilizirale, ali da je kod pojedinih otkupljivača bilo dodatnih smanjenja od oko pet feninga.

– Zadruge plaćaju od 50 do 60 feninga po litru, a najviše oko 65 feninga. Kada je riječ o proizvođačima koji direktno sarađuju s otkupljivačima, cijene se kreću od oko 70 do 80 feninga po litru. Realna cijena koja bi proizvođačima omogućila zaradu iznosila bi oko 90 feninga po litru – kaže Bulut za Avaz.

Ističe da su troškovi proizvodnje značajno porasli, dok otkupna cijena mlijeka stagnira ili pada. Istovremeno, građani u trgovinama plaćaju sve više za mlijeko i druge proizvode.

– Mlijeko se u trgovinama, zavisno od vrste i proizvođača, kreće od oko 1,20 do dvije KM po litru. Poskupjeli su i drugi proizvodi, od pavlake i jogurta do namaza. Problem je što proizvođači ne dobijaju više novca za sirovinu, dok građani na policama plaćaju visoke cijene gotovih proizvoda – navodi Bulut.

Meso bez računa

Posebno upozorava na, kako tvrdi, problem crnog tržišta u sektoru mesa i nedovoljnu kontrolu prometa. Smatra da inspekcije i nadležne institucije moraju provjeravati posluje li se u skladu s propisima.

– Ne mogu vjerovati da u 2026. godini neko može kupiti tovnu junad od proizvođača, a da se taj promet ne evidentira preko računa. Pitam se šta rade inspekcije i nadležne institucije. Država na taj način gubi milionske iznose, a gubimo i mi proizvođači koji poslujemo legalno – kaže Bulut.

Dodaje da Ministarstvo trgovine i inspekcije trebaju ozbiljnije kontrolisati tržište, utvrditi kako se formiraju cijene i provjeriti postoje li nepravilnosti koje zahtijevaju sankcije.

– Ako postoje nepravilnosti, one se moraju kontrolisati i sankcionisati. Ne može se dozvoliti da jedni poštuju propise i plaćaju sve obaveze, dok drugi posluju mimo sistema – poručuje Bulut.

Kao dodatni problem navodi razliku između cijene koju dobija proizvođač i one koju plaća kupac. Prema njegovim riječima, junetina se u trgovinama i mesnicama prodaje po 25 do 30 KM, a pojedini proizvodi i skuplje, dok se cijena žive vage tovne junadi kreće približno od šest do osam KM po kilogramu.

Gašenje farmi

Bulut upozorava da bi nastavak ovakvih trendova mogao dovesti do daljnjeg smanjenja domaće proizvodnje. Kaže da pojedini proizvođači već smanjuju proizvodnju ili zatvaraju farme, a posebno su pogođeni manji proizvođači koji mlijeko predaju preko zadruga.

– Kada se mlijeko plaća 50, 55 ili 60 feninga po litru, a svi ostali troškovi rastu, mnogi više ne mogu održati proizvodnju. Od 2019. godine broj proizvođača značajno je smanjen. Dio njih otišao je u inostranstvo, dok su drugi ugasili farme. Posebno zabrinjava to što mladi koji jednom ugase farmu teško odlučuju da se ponovo vrate – ističe Bulut.

Smatra da bi se zbog gašenja farmi već naredne godine mogao pojaviti manjak mlijeka, što bi povećalo zavisnost od uvoza.

– Ako ne budemo imali dovoljno vlastite proizvodnje, cijene će sve više zavisiti od kretanja na drugim tržištima. Zabrinut sam da bi, ako se nastavi smanjenje domaće proizvodnje i ne bude pravovremene reakcije države, cijena litra mlijeka u trgovinama u budućnosti mogla dostići četiri ili pet KM. To je upozorenje na mogući scenarij, a ne tvrdnja da će se takva cijena sigurno ostvariti – zaključuje Bulut.

(Avaz.ba/DEPO PORTAL/au)