Mještani povratničkih naselja u podrinjskom kraju proteklih su dana s pojačanom pažnjom pratili snažne pucnje i motorne čamce koji su odjekivali u neposrednoj blizini jezera Perućac. Uzrok ovim dešavanjima bila je redovna ljetna obuka i taktička vježba pripadnika 72. brigade za specijalne operacije Vojske Srbije, koja je održana od 15. do 18. septembra i koja se odvijala tik uz granicu sa Bosnom i Hercegovinom, prenosi N1.

Prema službenim fotografijama i informacijama koje je publikovalo Ministarstvo odbrane i vojska Srbije, vojne aktivnosti izvođene su na strmim obroncima i stijenama srbijanske strane, ali i na vodenoj površini samog jezera Perućac, uz korištenje brzih jurišnih čamaca, bespilotnih letjelica i podršku pripadnika ove specijalne jedinice.

Jezero Perućac predstavlja specifično područje jer se nalazi uz granicu Bosne i Hercegovine i Srbije. Zbog toga svaka vojna aktivnost u neposrednoj blizini granice prirodno privlači pažnju stanovništva s obje strane.

Pored toga, bitno je podsjetiti kako razgraničenje između dviju država pretežno prati tok rijeke Drine - od srednjeg i donjeg dijela njenog toka kod Višegrada, pa sve do mjesta gdje se Drina kod Sremske Rače ulijeva u Savu.

Iz srbijanskog ministarstva odbrane pojašnjeno je da se ovakve ljetne obuke u ravničarskim i planinskim predjelima provode tradicionalno svake godine s ciljem podizanja nivoa spremnosti.

Vojni vrh Srbije iskoristio je ovu priliku za obilazak terena, pa su tako specijalce u akciji posjetili načelnik Generalštaba Vojske Srbije, general Milan Mojsilović, te komandant Nacionalne garde Ohio, general-major Matthew Woodruff, koji se nalazio u zvaničnoj posjeti toj zemlji, uvjerivši se u osposobljenost vojnika prilikom realizacije složenih zadataka.

Cjelokupna aktivnost odvijala se u neposrednoj blizini povratničkih mjesta, pri čemu je najbliže naselje Klotjevac smješteno direktno na obali jezera.

Ipak, sama dešavanja na terenu izazvala su reakcije i zabrinutost lokalnog stanovništva.

Dodatnu nelagodu i osjetljivost situacije kod dijela građana pojačava i širi društveni kontekst, kao i aktuelna atmosfera nakon nedavnih dešavanja u entitetu Republika Srpska, u kojem su održavani skupovi podrške i veličanja ratnog zločinca Ratka Mladića nakon njegove smrti, a zbog čega su se pojedini povratnici osjetili ugroženim i privremeno stopirali svakodnevne obaveze.

Dok je iz Srbije građanima bio preporučen dodatni oprez tokom izvođenja vježbe, institucije Bosne i Hercegovine se za sada nisu oglašavale niti su potvrdile jesu li uopće bile unaprijed obaviještene o ovim manevrima na graničnom pojasu.

Prema međunarodnim i domaćim diplomatsko-sigurnosnim praksama, kada se izvode vojne vježbe visokog ranga (poput manevara specijalnih jedinica sa bojevom municijom, čamcima i bespilotnim letjelicama) u neposrednoj blizini državne granice — naročito na graničnim vodama kao što je jezero Perućac ili rijeka Drina, gdje je granica često sporna, osjetljiva ili blizu naseljenih mjesta — uobičajeno je i diplomatski proaktivno da se susjedna država unaprijed obavijesti.

Evo zašto se to obično radi i zašto je to važno u ovom kontekstu:

Izbjegavanje nesporazuma i tenzija: Ovakve aktivnosti, posebno uz pogranična povratnička naselja, mogu lako izazvati uznemirenost lokalnog stanovništva (što se ovdje i desilo) ili lažne uzbune u sigurnosnim strukturama druge države.

Granica na vodi: Pošto granica na rijekama i jezerima često prati sredinu toka ili plovni put (čije tačne demarkacije na terenu znaju biti predmet rasprava), kretanje vojnih čamaca i plovila "uz samu granicu" lako može prijeći u sivu zonu ili nenamjerno zadiranje u teritoriju druge države. Upravo zato mještani i javnost s pravom pitaju jesu li institucije BiH znale za ovo.

Diplomatski protokoli: Iako su vojske suverene na svojoj teritoriji i imaju pravo izvoditi vježbe u svojim pograničnim zonama, međunarodni standardi dobre susjedske saradnje i vojne transparentnosti nalažu obavještavanje graničnih službi ili ministarstava odbrane susjednih zemalja kako bi se spriječile regionalne tenzije.

Te činjenice su navedene u Bečkom dokumentu, a važno je istaći da su i BiH i Srbija punopravne članice Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE), što znači da su obuhvaćene i politički obavezne primjenjivati standarde i mehanizme propisane tim dokumentom, a koji se tiču vojne transparentnosti, izgradnje povjerenja i obavještavanja o značajnijim vojnim aktivnostima u pograničnim zonama.

Osim toga, kada je riječ o regionalnoj stabilnosti i kontroli naoružanja na ovom području, BiH i Srbija (uz Hrvatsku i Crnu Goru) direktne su potpisnice i subregionalnih sporazuma proisteklih iz Dejtonskog sporazuma (poput Sporazuma o subregionalnoj kontroli naoružanja – Član IV), čime su dodatno institucionalizirale stroga pravila transparentnosti, verifikacije i međusobnog obavještavanja o vojnim efektima u regiji.

(N1/DEPO PORTAL/au)