U Federaciji Bosne i Hercegovine priprema se novi Zakon o radu kojim bi se trebali preciznije urediti radno vrijeme, mehanizmi kontrole te način korištenja godišnjeg odmora, izjavio je za Klix.ba federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić 

Prema njegovim riječima, novim zakonom, koji je upućen Vladi FBiH na usvajanje, predviđen je fleksibilniji način korištenja godišnjeg odmora. Radnici će ga, u dogovoru s poslodavcem, moći koristiti u više navrata, za razliku od sadašnjeg rješenja prema kojem se godišnji odmor može koristiti u najviše dva dijela.

Delić je najavio i povećanje broja dana godišnjeg odmora za određene kategorije radnika. Tako bi, naprimjer, majke trebale ostvarivati pravo na jedan dodatni dan za svako rođeno dijete. Predviđene su i strože kazne za poslodavce, kao i veća ovlaštenja inspekcija.

Nova zakonska rješenja najavljena su u trenutku kada se dio radnika u privatnom sektoru žali na poteškoće u ostvarivanju osnovnih radnih prava. Prema informacijama kojima raspolažu nadležni, u pojedinim sektorima sedmični odmor radnika svodi se na samo jedan dan, dok godišnji odmor traje kraće od zakonskog minimuma od 20 radnih dana. Postoje i slučajevi u kojima se od radnika traži da dane provedene na godišnjem odmoru naknadno odrade.

Zakonom o radu FBiH propisano je najmanje 24 sata neprekidnog sedmičnog odmora, odnosno jedan slobodan dan, dok se 40-satna radna sedmica može rasporediti na pet ili šest radnih dana.

Iako slična zakonska rješenja postoje i u drugim državama, u brojnim razvijenim zemljama dva slobodna dana sedmično odavno su postala standard, između ostalog i kao jedan od načina privlačenja i zadržavanja radnika, posebno mlađih generacija.

Koliko je ovo pitanje i dalje neriješeno možda najbolje pokazuje činjenica da pojedini domaći poslodavci u oglasima za posao kao pogodnost ističu "dva slobodna dana sedmično", iako se u javnosti sve češće postavlja pitanje da li bi upravo dva dana sedmičnog odmora trebala postati zakonski minimum.

Pitanje slobodnih dana dodatno je aktuelizirano nakon zakonskog uvođenja neradne nedjelje u trgovini prije gotovo dvije godine.

Upravo zbog navoda o kršenju prava na sedmični i godišnji odmor, od kantonalnih inspekcija zatražili smo podatke o izvršenim kontrolama i utvrđenim slučajevima nepoštivanja radnih prava. Do objave ovog teksta tražene podatke nismo dobili.

Iz pojedinih inspekcija za Klix je  odgovoreno  da su nadležni inspektori na godišnjem odmoru, zbog čega trenutno nisu u mogućnosti dostaviti podatke.

O ovoj temi za Klix.ba govorili su predstavnici poslodavaca, sindikata i Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Stav Udruženja poslodavaca FBiH

Predstavnik Grupacije trgovine pri Udruženju poslodavaca FBiH Ramiz Mušić tvrdi da se obaveza osiguravanja najmanje 24 sata neprekidnog sedmičnog odmora poštuje u većini kompanija, uključujući i sektore koji se najčešće povezuju s mogućim kršenjem radničkih prava, poput ugostiteljstva, trgovine i građevinarstva.

Mušić je naglasio da Udruženje ne podržava kršenje zakona te je pozvao poslodavce da poštuju pravo radnika na sedmični i godišnji odmor.

Podsjetio je da je nezakonito zahtijevati od radnika da naknadno odrađuju dane provedene na godišnjem odmoru. Smatra da eventualno povećanje zakonskog minimuma godišnjeg odmora treba regulisati novim zakonom o radu, kroz dijalog poslodavaca, sindikata i resornog ministarstva.

Stav Saveza samostalnih sindikata BiH

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSSBiH) Samir Kurtović naglasio je važnost osiguravanja dva slobodna dana sedmično, bez obzira na to o kojim danima u sedmici je riječ. Najavio je da će sindikat ovo pitanje nastojati regulisati kroz nove kolektivne ugovore.

Kurtović je podsjetio da ukupno trajanje godišnjeg odmora zavisi i od radnog staža, stručne spreme i drugih kriterija predviđenih kolektivnim ugovorima, među kojima je i status bivšeg pripadnika Oružanih snaga, što može donijeti dodatna tri do četiri dana odmora.

Kako je istakao, maksimalno trajanje godišnjeg odmora kolektivnim ugovorima povećano je sa 30 na 36 radnih dana. Praksu prema kojoj se od radnika zahtijeva da naknadno odrađuju godišnji odmor ocijenio je neprihvatljivom, poručivši da je sindikat neće tolerisati.

Stav resornog ministarstva

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić podsjetio je da važeći zakon omogućava raspoređivanje radnog vremena na šest dana u sedmici, uz najmanje 24 sata neprekidnog sedmičnog odmora. Puno radno vrijeme, međutim, ne smije trajati duže od 40 sati sedmično.

I Delić je naglasio da je zahtjev poslodavca da radnik naknadno odrađuje dane godišnjeg odmora nezakonit. Prekovremeni rad dozvoljen je u zakonom predviđenim okolnostima, uz obavezno vođenje evidencije i odgovarajuću naknadu.

Prema važećim propisima, prvi dio godišnjeg odmora mora trajati najmanje 12 radnih dana, a poslodavac je dužan planirati njegovo korištenje vodeći računa o potrebama procesa rada, ali i interesima zaposlenika.

Delić je kazao da Ministarstvo do sada nije zaprimilo direktne prijave radnika koje se odnose na zahtjeve poslodavaca da naknadno odrađuju godišnji odmor. Sve pritužbe o mogućim nepravilnostima, kako je naveo, prosljeđuju se nadležnim inspekcijama, od kojih Ministarstvo traži i povratnu informaciju o poduzetim mjerama.

Kao primjer takvog postupanja naveo je nedavni slučaj mostarskog preduzeća "Komunalno", gdje je, nakon prijave sindikata Ministarstvu, inspekcija utvrdila nepravilnosti u proceduri otkaza za 18 radnika i naložila njihovo otklanjanje.

Delić priznaje da problem predstavlja i nedovoljan broj inspektora rada, zbog čega je od Vlade FBiH i nadležnih inspekcijskih organa zatraženo jačanje kadrovskih kapaciteta.

Na kraju je pozvao radnike da prijave svaki slučaj kršenja svojih prava, naglasivši da bi nova zakonska rješenja trebala uspostaviti efikasniji sistem za sprečavanje zloupotreba na tržištu rada.

(DEPO PORTAL/af)