Prije tri dana Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo (KUIP KS) objavila da su laboratorijska ispitivanja pokazala da 21 od 95 uzetih briseva nije ispunjavao propisane mikrobiološke kriterije.

Odnosno, u skoro svakom četvrtom testiranom uzorku je pronađeno prisustvo aerobnih mezofilnih bakterija i enterobakterija iznad dozvoljenih graničnih vrijednosti, što upućuje na nedostatke u održavanju higijene procesa rada.

Javnost je ostala uskraćena za nazive objekata koji su imali nehigijenske uslove.

Baš kao i građani BiH , brojne države EU i UK smatraju da transparentnost povećava sigurnost hrane i povjerenje potrošača. Smatra se da se objavljivanjem naziva povećava povjerenje građana u sistem kontrole hrane, javna objava motiviše restorane da poštuju higijenske propise, te da potrošači imaju pravo znati gdje jedu.

Ipak, izgleda da to u Bosni i Hercegovini, odnosno u Kantonu Sarajevo neće biti slučaj. Iz KUIP-a KS su reagovali i pozvali se na Zakon o inspekcijama KS gdje im je, kako kažu, dužnost i obaveza čuvanja tajnosti podataka iz postupka inspekcijskog nadzora.

Član 25 ovog zakona glasi:

(1) Inspektor je dužan čuvati službenu i svaku drugu tajnu sa kojom se upozna u vršenju inspekcijskog nadzora.

(2) Inspektor je dužan čuvati tajnost prijave i druge informacije koje se tiču inspekcijskog nadzora što uključuje i dokumentaciju, dokaze i podatke utvrđene ili nastale u inspekcijskom nadzoru.

(3) Dužnost čuvanja tajne u smislu st. (1) i (2) ovog člana traje i nakon prestanka obavljanja dužnosti inspektora.

U nastavku prenosimo njihov odgovor povodom nadzora koji su proveli i njihovom mišljenju o objavljivanju naziva koji su dostavili za Crnu Hroniku.

- Kantonalna uprava za inspekcijske poslove ističe da se objavljeni podaci odnose isključivo na rezultate ciljane službene kontrolne akcije provedene kod 12 subjekata u poslovanju s hranom, te ne predstavljaju pokazatelj stanja u svim objektima niti se mogu generalizirati na cjelokupan sektor ugostiteljstva i trgovine na području Kantona Sarajevo. Svrha ovakvih pojačanih kontrola upravo jeste da se preventivno otkriju i otklone eventualni nedostaci prije nego što mogu predstavljati rizik za zdravlje potrošača.

Svaka utvrđena nepravilnost rezultirala je poduzimanjem zakonom propisanih mjera, uključujući rješenja za otklanjanje nedostataka, privremenu zabranu rada kada su za to bili ispunjeni zakonski uslovi, kao i izricanje prekršajnih sankcija.

Pojedini medijski naslovi koji stvaraju utisak da je riječ o općem stanju ili da je hrana u Kantonu Sarajevo nesigurna ne odražavaju sadržaj objavljenih informacija niti rezultate provedenih službenih kontrola. Inspekcija nije saopćila da postoji opća opasnost za građane, već je transparentno prezentirala rezultate konkretne kontrolne akcije i mjere koje su odmah poduzete radi zaštite javnog zdravlja.

Kada je riječ o zahtjevima za objavu naziva subjekata, Kantonalna uprava za inspekcijske poslove postupa isključivo u skladu sa važećim propisima. Podaci iz inspekcijskih postupaka objavljuju se u obimu koji je propisan zakonom, vodeći računa o zaštiti postupka, pravima stranaka i načelu zakonitosti. U slučajevima kada postoji neposredan rizik po zdravlje ljudi, inspekcija bez odlaganja poduzima sve zakonom propisane mjere kako bi se takav rizik otklonio.

Također, važno je naglasiti da se objavljivanje naziva subjekata ne može posmatrati kroz prizmu subjektivnih stavova ili percepcije povjerenja javnosti, već isključivo kroz okvir zakonom propisanih nadležnosti i obaveza inspekcijskih organa. Kantonalna uprava za inspekcijske poslove postupa striktno u skladu sa važećim propisima koji definišu kada, u kojem obimu i na koji način se određeni podaci mogu učiniti javno dostupnim.

Na taj način se osigurava jednak tretman svih subjekata u poslovanju s hranom, pravna sigurnost i dosljedna primjena zakona, bez mogućnosti selektivnog pristupa ili tumačenja zasnovanog na percepciji javnosti. Povjerenje građana u rad inspekcijskih organa proizlazi upravo iz dosljedne primjene zakona, transparentnog postupanja u okviru propisanih ovlaštenja i činjenice da se sve mjere preduzimaju isključivo na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja i zakonskih kriterija.

Objava rezultata službenih kontrola prvenstveno ima preventivni karakter. Cilj je informisati javnost o radu inspekcije, podstaći sve subjekte u poslovanju s hranom na dosljednu primjenu propisa i jasno poručiti da se službene kontrole provode kontinuirano, planski i na osnovu procjene rizika, te da svaki subjekt može biti predmet inspekcijskog nadzora. Kantonalna uprava za inspekcijske poslove će i u narednom periodu nastaviti sa pojačanim službenim kontrolama, posebno uoči velikih javnih događaja, s jedinim ciljem – da se kroz preventivno djelovanje, pravovremeno otkrivanje nepravilnosti i njihovo otklanjanje osigura visok nivo sigurnosti hrane i zaštiti zdravlje građana i posjetilaca Kantona Sarajevo”, rekli su iz KUIP KS za Crnu Hroniku.

Komentar i mišljenje o objavljivanju naziva redakcija Crne Hronike zatražila je i od  od Agencije za sigurnost hrane BiH. Oni ističu da odluku o objavljivanju identiteta donosi nadležan organ koji provodi službenu kontrolu.

- Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u skladu sa Zakonom o hrani (“Službeni glasnik BiH”, broj 50/04), nije nadležna za provođenje službenih kontrola niti za objavljivanje rezultata pojedinačnih inspekcijskih nadzora koje provode nadležni inspekcijski organi.

Službene kontrole hrane provode nadležni inspekcijski organi na različitim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini, u okviru svojih zakonom propisanih nadležnosti. Ti organi odgovorni su za utvrđivanje činjenica, poduzimanje upravnih i drugih mjera te informiranje javnosti o rezultatima službenih kontrola u skladu s važećim propisima.

Postupanje nadležnih organa u provođenju službenih kontrola uređeno je i Pravilnikom o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu s propisima o hrani i hrani za životinje te propisima o zdravlju i dobrobiti životinja (“Službeni glasnik BiH”, br.: 5/23 i 62/17).

Pravilnikom je propisano da nadležni organi osiguravaju transparentnost svog rada, uz istovremenu zaštitu povjerljivosti informacija pribavljenih tokom službenih kontrola, osim u slučajevima kada je njihovo objavljivanje propisano zakonom ili je neophodno radi zaštite zdravlja ljudi i zaštite interesa potrošača. Istim propisom predviđeno je da nadležni organi mogu javnosti učiniti dostupnim informacije o rezultatima službenih kontrola i poduzetim mjerama, pri čemu način i obim objavljivanja moraju biti usklađeni s propisima kojima se uređuje zaštita povjerljivih podataka i drugim relevantnim propisima.

Zakonom o hrani Bosne i Hercegovine, kao ni navedenim Pravilnikom, nije propisana opća obaveza objavljivanja naziva svih subjekata u poslovanju s hranom kod kojih su tokom službenih kontrola utvrđene nesukladnosti. Odluka o objavljivanju identiteta pojedinog subjekta donosi se u okviru nadležnosti organa koji provodi službenu kontrolu, uzimajući u obzir okolnosti konkretnog slučaja, procjenu rizika za zdravlje ljudi, javni interes i primjenu propisa kojima se uređuje pristup informacijama i zaštita povjerljivih podataka.

Slijedom navedenog, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine nije nadležna davati ocjenu da li je u konkretnom slučaju trebalo objaviti nazive kontroliranih subjekata niti odlučivati o objavljivanju tih informacija. Za informacije koje se odnose na konkretne inspekcijske nadzore, utvrđene činjenice i razloge eventualnog neobjavljivanja naziva subjekata potrebno je obratiti se nadležnom inspekcijskom organu koji je proveo predmetne službene kontrole -  rekli su iz Agencije.

(DEPO PORTAL/af)