Sporno imenovanje biskupa

Papa Lav pred prvim velikim testom: Krajnji desničari u Crkvi prijete raskolom s Vatikanom

Front25.06.26, 16:38h

Papa Lav pred prvim velikim testom: Krajnji desničari u Crkvi prijete raskolom s Vatikanom
Prema kanonskom pravu Katoličke crkve, imenovanje biskupa bez saglasnosti Svete Stolice automatski povlači izopćenje (ekskomunikaciju). Uprkos tome, SSPX ne odustaje od svojih planova

 

 

Katolički tradicionalistički pokret Društvo svetog Pija X (SSPX) planira 1. jula zarediti četvoricu novih biskupa bez odobrenja Vatikana, čime bi mogao izazvati jednu od najvećih kriza u Rimokatoličkoj crkvi otkako je papa Lav preuzeo dužnost prije nešto više od godinu dana.

 

Prema kanonskom pravu Katoličke crkve, imenovanje biskupa bez saglasnosti Svete Stolice automatski povlači izopćenje (ekskomunikaciju). Uprkos tome, SSPX ne odustaje od svojih planova, prenosi N1.

 

Papa Lav prošle sedmice izjavio je da razmatra još jedan apel vodstvu pokreta.

 

- Nemojte to učiniti. Pokušajmo živjeti u zajedništvu unutar Crkve - rekao je papa novinarima u Rimu.

 

Dodao je da je izbor na samom pokretu.

 

- Ako tako odluče, žao mi je, ali moramo ići naprijed.

 

Društvo svetog Pija X osnovano je u Švicarskoj 1970. godine s ciljem protivljenja reformama koje je uvela Katolička crkva nakon Drugog vatikanskog koncila.

 

Pokret danas ima snažno uporište u Sjedinjenim Američkim Državama, Francuskoj, Argentini i drugim zemljama, a tvrdi da njegove mise širom svijeta pohađa više od pola miliona vjernika. SSPX navodi da ima gotovo 1.500 svećenika, bogoslova i drugih članova.

 

Posljednji put ovaj pokret zaredio je biskupe bez odobrenja Vatikana 1988. godine. Tada je Sveta Stolica ekskomunicirala sve učesnike ceremonije, uključujući osnivača pokreta Marcela Lefebvrea.

 

Godine 2009. papa Benedikt XVI ukinuo je te ekskomunikacije kao gest dobre volje i proširio mogućnost služenja tradicionalne latinske mise.

 

Njegov nasljednik, papa Franjo, ugasio je komisiju koja je godinama pregovarala sa SSPX-om, ali je istovremeno priznao valjanost njihovih sakramenata ispovijedi i ženidbe.

 

Za razliku od mnogih drugih tradicionalističkih katolika, spor između SSPX-a i Vatikana ne svodi se samo na pitanje liturgije.

 

Pokret odbacuje ključne reforme Drugog vatikanskog koncila održanog između 1962. i 1965. godine, koje čine temelj savremene Katoličke crkve.

 

Koncil je promovisao dijalog među kršćanskim crkvama, priznao slobodu vjeroispovijesti, istakao da i druge religije mogu sadržavati “zrake istine”, osudio antisemitizam i odbacio ideju kolektivne odgovornosti Jevreja za Isusovu smrt.

 

Profesor teologije na Trinity Collegeu u Dublinu Massimo Faggioli smatra da se taj sukob ne može riješiti samo dopuštanjem služenja mise na latinskom jeziku.

 

- To nije nešto što možete riješiti riječima: ‘U redu, možete služiti misu na latinskom’ - rekao je Faggioli.

 

Tokom decenija SSPX je često bio predmet kontroverzi zbog navodnih veza s krajnjom desnicom i optužbi za antisemitizam.

 

Francuski nacistički kolaboracionist i osuđeni ratni zločinac Paul Touvier uhapšen je 1989. godine u jednom samostanu SSPX-a u Francuskoj. Pokret je tvrdio da mu je pružio utočište iz humanitarnih razloga.

 

Jedan od biskupa SSPX-a 2009. godine izjavio je da vjeruje kako je u Holokaustu ubijeno najviše 300.000 Jevreja, dok je pokret 2013. izazvao ogorčenje u Italiji organizovanjem sahrane nacističkog ratnog zločinca Ericha Priebkea, nakon što mu je Rimska biskupija odbila ukop.

 

SSPX odbacuje optužbe, navodeći da “u potpunosti odbija lažnu tvrdnju da podučava ili praktikuje antisemitizam”.

 

Analitičari upozoravaju da bi eventualna ekskomunikacija mogla imati posljedice daleko izvan samog pokreta.

 

Posljednjih godina dio konzervativnih katolika, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama, sve otvorenije ulazi u sukobe s Vatikanom zbog političkih i teoloških pitanja, uključujući migracije i odnos prema papi.

 

Upravo zato mnogi smatraju da će način na koji papa Lav riješi spor sa SSPX-om predstavljati prvi veliki test njegovog pontifikata i pokazati može li spriječiti novi raskol unutar Katoličke crkve.

 

(N1/DEPO PORTAL/au)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook