Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt dao je intervju austrijskom listu Die Presse u kojem je govorio o mogućem odlasku s funkcije, izboru njegovog nasljednika, američkim interesima u BiH te drugim aktuelnim političkim pitanjima.

Schmidt je istakao da još nema informacije kada bi mogao napustiti funkciju u Uredu visokog predstavnika (OHR), niti kada bi Vijeće za implementaciju mira (PIC) moglo imenovati njegovog nasljednika.

- Bilo bi važno znati ko će biti moj nasljednik i novi predstavnik međunarodne zajednice. Međutim, situacija s tim još uvijek nije jasna. U tom smislu, svoj posao trenutno obavljam baš kao i pilot koji slijeće na aerodrom u Sarajevu – u uslovima vizuelnog letenja - rekao je Schmidt, prenosi Avaz.

O kandidatima

Nije želio komentarisati imena koja se spominju kao mogući kandidati za njegovu poziciju, među kojima su Antonio Zanardi Landi i Rene Troccaz, ali se osvrnuo na okolnosti koje prate rasprave o njegovom odlasku.

- Mandat OHR-a nije vremenski ograničen. Ipak, kao što je to ranije bio slučaj sa nekoliko mojih prethodnika, i meni je sada sugerisano da napravim mjesto za nekoga drugog... Mogu samo reći da je postojala ili postoji ideja koja glasi: Hajde da probamo nešto novo - kazao je.

Govoreći o razlozima zbog kojih se razmatraju promjene na čelu OHR-a, Schmidt je posebno izdvojio pitanje državne imovine kao jedno od ključnih otvorenih pitanja u Bosni i Hercegovini.

- Jedna tačka koja je u središtu svega toga jeste još uvijek neriješeno pitanje državne imovine, koja obuhvata oko 30 posto teritorije. Ovaj problem blokira investicije, a igra ulogu i u planiranoj izgradnji američkog plinovoda Južna plinska interkonekcija - kazao je.

Pune ladice

Na pitanje novinara da li su se mogla pronaći posebna rješenja za infrastrukturne projekte, Schmidt je odgovorio da je imao više prijedloga koji bi omogućili realizaciju Južne interkonekcije u okviru postojećeg ustavnog sistema, ali da nije želio samostalno donositi odluke bez političke podrške.

- Da, moje ladice su pune prijedloga. Ali ja to ne želim uraditi sve dok ne postoji spremnost ključnih aktera da to podrže. Ne želim da nakon toga ponovo počne rasprava o tome je li to bilo ispravno ili ne. Nedostatak političke volje za konsenzusom je korijen svih problema. To je puzajuća bolest u Bosni i Hercegovini - otkrio je Schmidt.

Tema razgovora bila je i budućnost OHR-a, odnosno pitanje njegovog eventualnog zatvaranja. Schmidt je naglasio da razumije argumente onih koji smatraju da je prošlo dovoljno vremena od Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali ističe da je funkcionalnost države i dalje na niskom nivou.

Njegove odluke

Prema njegovim riječima, tokom pet godina na funkciji svojim odlukama je doprinio većoj političkoj funkcionalnosti Bosne i Hercegovine, što smatra dokazom da međunarodni nadzor još uvijek ima značajnu ulogu.

- Tokom pet godina mog mandata mnogo toga je postalo bolje. Moje djelovanje je definitivno poboljšalo političku operativnost u ovoj zemlji. Na primjer, pobrinuo sam se da se u entitetu Federacija BiH, nakon četiri godine tehničke vlade, 2022. godine konačno formira vlada sa parlamentarnom većinom. Izmijenio sam Izborni zakon tako da se mogućnosti za izbornu krađu iskorijene. Borci za ljudska prava se sada sa ozbiljnom zabrinutošću pitaju hoće li se reforme za izbore 4. oktobra uopšte provesti ako Schmidt sada ode - kazao je.

(Avaz.ba/DEPO PORTAL/au)