Glavni naslov nedjeljnog izdanja lista Yediot Aharonot, jednog od najčitanijih hebrejskih dnevnih listova, sažeo je u dvije riječi preovladavajuće raspoloženje u Izraelu prema sporazumu o prekidu vatre između predsjednika Trumpa i Irana koji je na pomolu: „Loš sporazum“. 

Izrael, koji je tokom protekle godine vodio dva rata protiv Irana, a u posljednjem krajem februara učestvovao zajedno s američkim snagama, sada je izostavljen iz mogućeg mirovnog rješenja u čijem kreiranju nije učestvovao.

Čak i prije nego što je objavljeno postizanje sporazuma o prekidu vatre, detalji koji su procurili u javnost izazvali su val kritika i nezadovoljstva među Izraelcima širom političkog spektra. Američki i iranski zvaničnici naveli su da bi, prema početnom „memorandumu o razumijevanju“, Iran ponovo otvorio Hormuški moreuz, ključnu pomorsku rutu, dok bi Sjedinjene Američke Države ukinule blokadu iranskih luka.

Primirje dogovoreno u aprilu bilo bi produženo za 60 dana, tokom kojih bi se obje strane obavezale na pregovore o iranskom nuklearnom programu i ukidanju američkih sankcija.

Takav sporazum daleko je od ciljeva koje je Izrael postavio na početku dva rata. Premijer Benjamin Netanyahu tada je izjavio da je cilj „ukloniti egzistencijalne prijetnje“ Izraelu, što je, kako je pojasnio, podrazumijevalo uništenje svake nuklearne prijetnje iz Irana i njegovog programa balističkih projektila, kao i „stvaranje uslova“ da iranski narod sruši vlast.

Izrael je također zahtijevao da Teheran prekine podršku svojim saveznicima koji su neprijateljski raspoloženi prema Izraelu, uključujući Hezbollah u Libanu, Hute u Jemenu te Hamas u Gazi.

Izraelske stručnjake uznemirila je činjenica da se ključni elementi važni za sigurnost Izraela u sporazumu, kako se čini, uopće ne spominju.

- Šta god da se dogodi, predsjednik Trump proglasit će pobjedu, i to potpunu pobjedu, rekao je Jacob Nagel, bivši vršilac dužnosti Netanyahuovog savjetnika za nacionalnu sigurnost.

- Vrlo je lako reći koje će teme biti predmet budućih pregovora, izjavio je Nagel novinarima, ali je dodao da se „iranski balistički projektili i podrška savezničkim grupama u regiji uopće ne pojavljuju kao teme u javno dostupnim detaljima“.

Netanyahuovi politički protivnici bili su još oštriji.

- Katastrofa iz izraelske perspektive, napisao je u nedjelju na društvenim mrežama Avigdor Liberman, bivši ministar odbrane i nekadašnji Netanyahuov saveznik, a danas njegov žestoki kritičar, piše The New York Times.

Yair Lapid, centristički lider parlamentarne opozicije i bivši ministar, izjavio je da se nada kako izvještaji o sporazumu nisu tačni.

„Ali ako jesu“, poručio je, „ovo je jedan od najtežih neuspjeha izraelske vanjske i sigurnosne politike.“

Aktuelni izraelski zvaničnici nisu se previše oglašavali, očigledno iz straha da ne naljute predsjednika Trumpa. Sam Netanyahu je u petak objavio saopćenje u kojem je poručio:

„Sve dok sam ja premijer Izraela, Iran neće imati nuklearno oružje. Predsjednik Trump i ja u potpunosti se slažemo oko toga.“

U njegovoj izjavi nisu spomenuti ni balistički projektili ni iranski saveznici u regiji.

Izvor upoznat s detaljima sporazuma, koji je pristao govoriti pod uslovom anonimnosti, naveo je glavne probleme koje Izrael vidi u prijedlogu. Prvo, nema jasnih rješenja za iranske zalihe obogaćenog urana niti dovoljno strogih ograničenja nuklearnog programa, a čini se da se sporazum u velikoj mjeri oslanja na dobru volju Teherana.

Drugo, umjesto stvaranja uslova za slom iranske vlasti, sporazum bi omogućio da novac ponovo počne pritjecati u državnu blagajnu.

Treće, dogovor ne predviđa jasan mehanizam koji bi prisilio Iran da prestane podržavati svoje saveznike, ali bi istovremeno zaustavio izraelsku vojnu kampanju protiv Hezbollaha u Libanu.

Posljednji sukob u Libanu izbio je nakon što je Hezbollah ispalio projektile na Izrael nekoliko dana nakon početka američko-izraelskog rata protiv Irana krajem februara. Iran je insistirao da svaki širi mirovni sporazum obuhvati i sukob u Libanu.

Izrael je pokušao spriječiti direktno povezivanje sporazuma s Iranom i svoje vojne kampanje protiv Hezbollaha, ističući da se radi o militantima koji djeluju na njegovim granicama, ali se čini da je njegov utjecaj bio ograničen.

S obzirom na to da se nacionalni izbori u Izraelu očekuju do kraja oktobra, Netanyahu je pod snažnim pritiskom unutar vlastite koalicije, ali i od strane kritičara, da ne popusti Trumpovim zahtjevima.

Ipak, izbjegava javno suprotstavljanje američkom predsjedniku, ponajviše zato što je njihov blizak odnos predstavljao kao jedno od svojih ključnih političkih postignuća.

(DEPO PORTAL/dg)