Ukoliko Aleksandar Vučić, zaista, kako je najavio, podnese ostavku na funkciju predsjednika Srbije, njega bi na tom mjestu automatski zamijenila Ana Brnabić, predsjednica parlamenta. Na taj način ona bi postala treća žena u Srbiji koja je bi bila vršilac dužnosti predsjednika, nakon Nataše Mićić i Slavice Đukić Dejanović, piše Danas.rs.

Ko je sve bio vršilac dužnosti predsjednika Srbije?

Prva žena koja se našla na čelu Srbije u njenoj istoriji bila je nekadašnja predsjednica Skupštine Srbije Nataša Mićić. Ona je funkciju vršioca dužnosti predsjednika obavljala od 29. decembra 2002. godine do 4. februara 2004. i to nakon što je tadašnjem predsjedniku, socijalisti, Milanu Milutinoviću istekao mandat. Kao v.d predsjednica Republike, nakon ubistva premijera Zorana Đinđića, proglasila je vanredno stanje i pokrenula akciju Sablja u kojoj je uhapšeno više od 11.000 osoba.

Druga žena koja je obavljala funkciju vršioca dužnosti predsjednika Republike Srbije bila je socijalistkinja Slavica Đukić Dejanović. Ona je na toj funkciji bila znatno kraće, od 5. aprila do 31. maja 2012. godine.

Na ovu dužnost stupila je po sili zakona sa pozicije predsjednice Narodne skupštine Republike Srbije, nakon što je tadašnji predsjednik Boris Tadić podnio ostavku kako bi bili raspisani i vanredni predsjednički izbori.

Brnabić bi na kratko mogla da postane i vrhovni komandant

Po sličnom scenariju, odnosno zakonu, i aktuelna predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić mogla bi na kratko da zasjedne u predsjedničku stolicu na Andrićevom vijencu. Ali, Brnabićeva bi na taj način zaokružila sve tri najvažnije funkcije u državi. U biografiju bi mogla da upiše da je bila premijerka, predsjednica najvišeg zakonodavnog doma – Narodne skupštine, i kao i v. d, i predsjednica Srbije.

Doduše, na ovoj posljednjoj funkciji mogla bi da se zadrži najduže tri mjeseca, bar tako kaže Zakon o predsjedniku Srbije.

Šta su nadležnosti vršioca dužnosti predsjednika?

Prema članu 17 tog zakona Brnabićeva bi, u slučaju da Vučić podnese ostavku prije isteka mandata, Srbiju zastupala u zemlji i inostranstvu.

Primala bi opozivna i akreditivna pisma stranih diplomatskih predstavnika. Mogla bi na kratko da postane i vrhovni komandant vojske, odnosno mogla bi da obavlja nadležnosti u oblasti odbrane Republike Srbije i da komanduje Vojskom Srbije i da svaki izglasani zakon proglasi ukazom.

Mogla bi da raspiše i izbore za Narodnu skupštinu i da predloži Narodnoj skupštini kandidata za predsjednika Vlade. A zakon kaže i da predsjednik Narodne skupštine koji zamjenjuje predsjednika Republike dužan je da raspusti Narodnu skupštinu u svim slučajevima u kojima je to ustavna dužnost predsjednika Republike.

Dalje, zakon nalaže i da bi novi izbori za predsjednika morali da budu raspisani u roku od 90 dana od podnošenja ostavke predsjednika. Od dana raspisivanja izbora do dana glasanja ne može da protekne manje od 30, ni više od 60 dana.