Ogoljen pejzaž. Mlade biljke izbijaju iz gole zemlje s koje su uklonjena stabla. Otopljeni snijeg januarskog dana se cijedi niz izlokani makadam u mjestu Dobro u općini Visoko. 

 

Ništa osim natpisa Injazat ispisanog na golemom kamenu nasred livade ne ukazuje na početak bilo kakve gradnje. 

 

Na ovom mjestu prije tri godine za potrebe promotivnog videa snimljeni su bageri koji krče šumu i parcelišu zemljište. 

 

Kompanija kuvajtskih vlasnika Poduhvati budućnosti – Injazat Future krajem 2021. kupila je u Dobrom, gdje su snimljeni bageri, velike količine zemlje. Prema podacima mape katastra ova firma sada je vlasnik oko 60 hektara zemljišta, što je veličina od oko 80 fudbalskih terena. 

 

Na dijelu ove lokacije, međutim, prostornim planom gradnja je zabranjena. Parcele se jednim dijelom nalaze na poljoprivrednom ili šumskom zemljištu, a podaci iz prostornog plana ukazuju da se nalazi u zoni zaštite izvorišta. 

 

Istraživanje Detektora i Mreže arapskih novinara otkrilo je da je kompanija Injazat iz Kuvajta u posljednjih 14 godina otvorila nekoliko podružnica u Bosni i Hercegovini, preko kojih otkupljuje, između ostalih, i poljoprivredne i šumske parcele od lokalnog stanovništva. Zatim ih parceliše, krči i nudi kupcima iz zemalja Zaljeva, po znatno višim cijenama, uvjeravajući ih da na njima mogu graditi kuće, iako za neke od njih nikada nisu osigurali dozvole.

 

Kompanija je zemljište, od kojeg pojedino i građevinsko, kupovala i od firmi. 

 

Idiličnim prizorima bh. prirode kompanija Injazat putem društvenih mreža privlači kupce iz Zaljeva. Na Instagram profilu Injazata kao propagandni materijal kojim se prikazuju radovi objavljeni u decembru 2022. podijeljeni su i video snimci krčenja šume.

 

Zbog sumnje da je šuma u mjestu Dobro u Visokom ilegalno posječena Kantonalno tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona 4. februara 2026. podiglo je optužnicu protiv kompanije Poduhvati budućnosti – Injazat Future i još jedne povezane osobe za pustošenje šume.

 

U optužnici je navedeno da je izvršena sječa stabala na površini jednakoj 25 fudbalskih terena.

 

Na ovaj način je, kako se navodi u optužnici, narušen biodiverzitet i ugrožen opstanak šume i njene ekološke funkcije. 

 

Optuženi su, kako se navodi u optužnici, pričinili štetu Kantonalnoj upravi za šumarstvo ZDK u ukupnom iznosu od skoro 150 hiljada maraka. 

 

Kantonalno tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona i godinu ranije, tačnije u julu 2025. godine, podiglo je optužnicu koja je istog mjeseca i potvrđena, zbog istog krivičnog djela protiv kompanije Poduhvati budućnosti-Injazat Future i još tri osobe povezane s firmom. 

 

U optužnici Kantonalnog tužilaštva Zeničko-Dobojskog kantona je navedeno da je kompanija od maja 2022. do istog mjeseca 2023. godine u opštini Visoko posjekla šumu prouzrokujući golet na zemljištu veličine pet i po fudbalskih terena. 

 

U dokumentu se navodi da se šteta nanesena Kantonalnoj upravi za šumarstvo u tom kantonu procjenjuje na oko 31 hiljadu maraka. 

 

Ovi postupci su još u toku. 

 

Dvije sedmice prije nego što je objavljen snimak krčenja šume u Dobrom, vlasnik kompanije Nayef Abu Shaibah sastao se sa gradonačelnikom Visokog Mirzom Ganićem. Tom prilikom vlasniku Injazata je uručen i poklon. Ganić nije odgovorio na upit Detektora da priča o svojim kontaktima sa vlasnikom kuvajtske firme. 

 

U istoj općini, godinu ranije, predstavnici kuvajtske podružnice u BiH ilegalno su počeli gradnju dva objekta.  

 

Salah Sulaiman Kshash Al-Nidawi, na rukovodećim pozicijama u tri od četiri kompanije u vlasništvu Abu Shaibaha, zajedno sa još jednom osobom osuđen je u maju 2023. pred Općinskim sudom u Visokom zbog bespravne gradnje. 

 

Kako je za Detektor potvrđeno, sud je utvrdio da su oni tokom 2021. godine, kao odgovorne osobe u kompaniji, bez dozvola i suprotno važećoj prostorno-planskoj dokumentaciji, počeli izgradnju više stambenih objekata na području Visokog.

 

Gradnju su započeli na poljoprivrednom zemljištu, navedeno je odgovoru, izvan granica urbanog i građevinskog područja.  

 

Optuženima su tada izrečene novčane kazne u iznosu od po četiri hiljade maraka.  

 

Kritike u komentarima

 

Uprkos naporima da održe odličnu reputaciju sastancima sa zvaničnicima u BiH i diplomatskim vezama, komentari na društvenim mrežama kompanije Injazat odaju mračnu tajnu. 

 

Jedan od njih navodi: “Ne vjerujte im, kupio sam ga prije četiri godine i niko mi nije odgovorio”. Drugi upozorava: “Uzeli su novac prije nekoliko mjeseci, a još se nisu javili”. “Iz ličnog iskustva, a Bog mi je svjedok, kupio sam dvije parcele i sada duboko žalim zbog toga”, “Zemljište je jeftino, ali gradnja je pravi problem”, navode ostali.

 

Detektor je potvrdio da kuvajtska kompanija Injazat Future, koja oglašava da je specijalizirana za prodaju nekretnina, u BiH ima nekoliko firmi preko kojih posluje. U vlasništvu Nayefa Abu Shaibaha, koji se u medijima predstavlja kao vlasnik istoimene kuvajtske kompanije, u BiH osim firme Injazat Future, nalaze se i kompanije Senyar, Deema i Nayef Abu Shaibah. 

 

Novinari Detektora su pitanja o poslovanju i svim kritikama uputili na dostupne onlajn kontakte firme Injazat Future. Novinari su također posjetili i sjedište firme u Hadžićima, gdje su zaposlenima ostavili pitanja. Odgovori nisu stigli do objave ovog teksta. 

 

Aladin Abdagić, glavni urednik Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), koji je istraživao firme osnovane kapitalom zemalja sa Bliskog istoka, a koje su ulagale u kupovinu nekretnina u BiH, rekao je za Detektor da je do početka 2019. godine u Federaciji BiH bilo registrovano nešto više od 1.600 takvih kompanija. 

 

Istraživanje CIN-a je tada pokazalo da su pojedini ulagači ilegalno gradili velika stambena naselja. 

 

- Koristili su slabosti domaćeg sistema, ignorišući naredbe o prekidu radova i rušenju objekata. Vlasnici ovih naselja prolazili sa usmenom opomenom lokalnih vlasti a radovi su znali biti zaustavljeni tek kada su podigli većinu planiranih vila - objasnio je Abdagić. 

 

Također, kako je dodao, istraživanje je pokazalo da su sudski procesi protiv nelegalnih graditelja rijetki, te da su završavali presudama sa minimalnim novčanim kaznama.

 

Federalni tržišno, turističko-ugostiteljski inspektori pokušali su izvršiti nadzor kod Nayefa Abu Shaibah, ali ga nisu zatekli na njegovoj adresi, dodali su. 

 

Deset miliona za nekoliko hektara zemljišta u Brezi

 

U naselju Sutješćica u Brezi kompanija Nayef Abu Shaibah kupila je oko 2,5 hektara zemljišta – što je veličine oko 3,5 fudbalskih terena – koje je na stranici kompanije Poduhvati budućnosti – Injazat Future predstavljeno kao rezidencijalno. Na ovom području, kako je prikazano, planirana je gradnja 43 kuće i džamije. 

 

Jedan od ukupno dva i po hektara ukupne površine koju posjeduje kompanija Nayef Abu Shaibah u tom mjestu otkupila je za 60.500 maraka. 

 

Uvidom u Prostorni plan novinari su otkrili da je ovo zemljište trenutno nepogodno za gradnju.

 

Na stranici Injazata navedeno je da projekt košta dva miliona kuvajtskih dinara, što je oko 11 miliona maraka. 

 

Zemljište je, kako stoji na stranici, rasprodano, ali objekti predstavljeni na ilustraciji ni poslije šest godina nisu izgrađeni. 

 

Vedad Jusić, načelnik Breze kazao je da su procesi prodaje zemljišta arapskim investitorima na području te općine počeli 2013. godine, kada je grupa pojedinaca, građana Breze, otkupila veće količine zemljišta na područjima koja nisu bila predviđena za gradnju u tom momentu. 

 

- Da bi dalje ta zemljišta kroz prodaju išla prema drugim licima, pravnim subjektima, firmama, stranim investitorima, koji su nakon određenog perioda tražili svoja prava, odnosno pokušavali rješavati određene dokumentacije u smislu gradnje - navodi Jusić u razgovoru za Detektor. 

 

Kroz prostorne planove općina je, navodi načelnik Breze, u tom periodu pokušala da omogući  kupcima izgradnju na tim područjima, ali to nije prošlo u obliku u kojem je bila njihova namjera. U ovom periodu načelnik Breze bio je Halil Tuzlić, koji je u međuvremenu preminuo.

 

- Međutim, iz drugih razloga, da li je u pitanju klizište, šumsko zemljište ili neki drugi razlog, nisu uopće pogodni niti je po zakonu moguće na njima graditi, a u tim prostorno-planskim dokumentacijama se vode kao prošireno građevinsko ili građevinsko zemljište, što sada općini predstavlja problem u smislu zahtjeva određenih subjekata za gradnju na tim prostorima - objašnjava načelnik Breze. 

 

Kako se vidi u Prostornom planu Breze koji važi do 2029. godine parcele koje je kupila kuvajtska kompanija nalaze se na ugroženom zemljištu. Gradnja na njima je dozvoljena samo ako kompanija završi geološka istraživanja i sanira područje, te dobije saglasnost kantonalnog Ministarstva kojim se potvrđuje da su provedene mjere dovoljne i da se njima isključuje opasnost. 

 

Kako se vidi u dokumentaciji, za nekoliko parcela nema podataka da je investitor to i uradio do februara 2026. godine. 

 

U praksi ovo ograničenje za vlasnika znači moguća višemilionska ulaganja kako bi zadovoljio uslove za gradnju, pojašnjava Jusić.

 

Abu Shaibah je 2023. donirao fasadu za zgradu Medžlisa Islamske zajednice Gračanica kod Visokog, te je sponzorisao FK Mladost iz Župče u Brezi. 

 

Injazat je 2025. bio i generalni sponzor manifestacije Hadžićko ljeto, na čemu im se Općina Hadžići zvanično zahvalila na svom Facebook profilu. 

 

Upozorenja kuvajtskih vlasti 

 

U videu objavljenom na društvenim mrežama u augustu 2024, advokat Fahad Al-Hadad iz Kuvajta upozorio je građane te zemlje na tekuće prevare s nekretninama u BiH napominjući da su većina žrtava ovih shema Kuvajćani.

 

- Većina pogođenih ljudi su Kuvajćani, posebno u Bosni - rekao je advokat, koji nije odgovorio na upit Detektora za razgovor. “Svi oni prodaju farme, a ne kuće. Ova zemljišta se smatraju poljoprivrednim, a ne stambenim.“

 

 

U međuvremenu, jedan od saudijskih influencera i, kako navodi na profilu, potpredsjednik Odbora za podizanje svijesti potrošača pri Trgovinskoj komori Rijada Khaled Al-Harbi pod alijasom “Abueyas”, objavio je u Tik Tok postu u septembru 2023. da je otkrivena navodna shema prevare velikih razmjera sa zemljištem u koju su uključene kompanije koje su navodno zaradile milione prodajući nepostojeće parcele zemljišta investitorima širom svijeta, precizirajući da se to odnosi na BiH. On je u svojoj objavi pomenuo osobu sa “narandžastom bradom”, koju nije imenovao. Takav opis odgovara izgledu Nayefa Abu Shaibaha, što su bila i pitanja ljudi u komentarima, na šta influenser nije odgovarao.

 

Naveo je da ove kompanije fabrikuju lažne dokumente o vlasništvu nad zemljištem, često štampane na jednostavnim zelenim A4 listovima: “Kao što Nayef pokazuje svoju zemlju”, i predstavljaju ih kao zvanične evidencije o imovini. Nije odgovorio na upit Detektora za razgovor i preciziranje svojih navoda. 

 

 

Kuvajtski advokat Abdullah Alkhwash u januaru 2026. je objavio sudsku presudu kojom se kompanija za nekretnine i kuvajtska modna influenserka obavezuju da plate oko 65.000 maraka nakon što su zajednički prodali zemljište u BiH kuvajtskom državljaninu, koje se kasnije pokazalo nepogodnim za gradnju.

 

Advokat je objasnio za Detektor da se sve takve kompanije bave prodajom zemljišta pod izgovorom da je namijenjeno za stambenu izgradnju, da bi se kasnije ispostavilo da je zemljište poljoprivredno ili šumsko. 

 

- Ranije sam objavljivao upozorenja putem svojih ličnih izvještaja, naglašavajući važnost opreza, poštivanja odgovarajućih procedura i provođenja dubinske analize prije kupovine zemljišta ili potpisivanja ugovora - naveo je kuvajtski advokat Abdullah Alkhwash za Detektor.

 

- Treba napomenuti da su svi slučajevi koje sam podnio protiv tih kompanija bili uspješni i da nijedan nije izgubljen - navodi advokat Alkwash ne imenujući kompanije.

 

On navodi da postoji više konačnih presuda u sličnim predmetima.

 

- Neke nalažu kompanijama da raskinu kupoprodajne ugovore zbog neispunjavanja ugovornih obaveza u vezi s izgradnjom vila u skladu s dogovorenim specifikacijama. Druge presude poništavaju kupoprodajne ugovore nakon što je utvrđeno da zemljište nije bilo namijenjeno za stambenu izgradnju, a kompanijama je naloženo da vrate plaćene iznose zajedno s odštetom.

 

Zbog trenda prevarantskih praksi u Kuvajtu, krajem 2024. godine tadašnji Ministar trgovine i industrije Halifa Abdullah Al-Ajil izdao je preporuku koja propisuje da se nekretnine mogu oglašavati samo uz saglasnost vlasnika, uz tačne i potpune informacije, te uz informisanje nadležnih institucija. 

 

U preporuci je, između ostalog, navedeno da je zabranjeno prikrivanje nedostataka koje utiču na vrijednost nekretnine ili na odluku o kupovini. Ministarstvo trgovine Kuvajta nije odgovorilo na upit Detektora za preciziranje ovog upozorenja.

 

Opširnije čitajte OVDJE.

 

(Detektor.ba/DEPO PORTAL/au)