U jeku globalnih sigurnosnih tenzija i novih geopolitičkih preslagivanja, Sarajevo je danas domaćin NATO konferencije. O značaju tog događaja, ali i o sve učestalijim dojavama o bombama, hibridnim prijetnjama i političkim procesima u Bosni i Hercegovini, u emisiji Dan uživo govorio je stručnjak za sigurnost Edin Garaplija.

Garaplija ocjenjuje da održavanje NATO konferencije u Sarajevu predstavlja važan signal za Bosnu i Hercegovinu.

Prema njegovim riječima, riječ je o kontinuitetu aktivnosti koje NATO provodi u BiH već više od decenije, te naglašava da se zemlja nalazi blizu članstva u Alijansi.

- Mislim da smo jako blizu ulasku u NATO i da smo konačno blizu političkog konsenzusa da je NATO kišobran neophodan za daljnji razvoj države i zaštitu investicija - kazao je.

Podsjetio je i na konkretne korake integracije, poput uključivanja sistema civilne zaštite BiH u mehanizam Evropske unije, što vidi kao dokaz da je zemlja već djelimično integrisana u sigurnosnu arhitekturu Zapada.

Garaplija ističe da je proces približavanja NATO-u mjerljiv kroz konkretne programe poput MAP-a (Membership Action Plan), koji podrazumijeva precizne obaveze, reforme i procjene kapaciteta.

Naglašava da su analize NATO-a još ranije pokazale da BiH ima odgovarajuću infrastrukturu za razvoj u okviru Alijanse, te da se već godinama radi na ispunjavanju potrebnih kriterija.

Komentarišući učestale dojave o postavljenim bombama u školama i tržnim centrima, Garaplija tvrdi da se radi o obliku hibridnog djelovanja.

- Mogu reći da je počeo predizborni hibridni rat -  naveo je, dodajući da takve pojave ukazuju na slabosti sigurnosnog sistema.

Posebno ističe da BiH zaostaje i kadrovski i tehnički u odnosu na moderne države, te da nedostaje ključni zakon o zaštiti kritične infrastrukture.

- Mislim da smo jedina zemlja u Evropi koja nema zakon o zaštiti kritične infrastrukture -  upozorio je.

Jedan od ključnih problema, prema njegovim riječima, jeste izostanak strateškog okvira za upravljanje krizama.

Garaplija naglašava da BiH nema ni osnovni “plan B” za krizne situacije, uključujući energetske i sigurnosne izazove.

- Velike sile planiraju desetljećima unaprijed, a kod nas se o tome gotovo i ne razmišlja - kazao je, upozoravajući da takav pristup može imati ozbiljne posljedice u slučaju globalnih poremećaja.

Govoreći o mogućim eskalacijama na Bliskom istoku i odnosima SAD-a i Irana, Garaplija smatra da bi takvi sukobi mogli imati ekonomske posljedice i za BiH, posebno zbog ovisnosti o energentima.

Ipak, vjeruje da svijet ide ka stabilizaciji kroz interesne odnose velikih sila.

Nastavak teksta na linku

(DEPO PORTAL/af)