Sukob na Bliskom istoku, koji je intenziviran u posljednjih nekoliko sedmica, otvorio je i pitanje sigurnosti kapitala i dugoročnih investicija arapskih država u inostranstvu. Stručnjaci upozoravaju da bi ovakva situacija mogla natjerati zaljevske zemlje da ozbiljno preispitaju svoja prekomorska ulaganja, jer se očekuje složena ekonomska dinamika u narednom periodu.

Prema podacima Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA), zaključno sa decembrom 2024. godine, Ujedinjeni Arapski Emirati su u Bosnu i Hercegovinu uložili 582,8 miliona KM, čime zauzimaju jedanaestu poziciju na listi najznačajnijih investitora. Saudijska Arabija je investirala 428,2 miliona KM i nalazi se na trinaestoj poziciji, dok je Bahrein uložio 38,3 miliona KM, a Katar 184,6 miliona KM.

Ove zemlje su prisutne u različitim privrednim sektorima BiH – od bankarstva i nekretnina, preko proizvodnje i poljoprivrede, pa sve do turizma. Njihova ulaganja su u proteklim godinama bila značajan faktor u razvoju pojedinih grana privrede, ali trenutna geopolitička neizvjesnost mijenja perspektivu.

- Pri trenutnoj geopolitičkoj i ekonomskoj situaciji nije realno očekivati nova ulaganja iz zemalja Perzijskog zaljeva u kontekstu globalne ekonomske neizvjesnosti. Investitori će, u ovom trenutku, vjerovatno usmjeriti fokus na očuvanje postojećih ulaganja i pažljivo pratiti razvoj događaja u tom regionu prije nego što donesu odluke o novim investicijama – naveli su za Fenu iz FIPA-e.

Bosna i Hercegovina će u narednim godinama vjerovatno svjedočiti stagnaciji priliva investicija iz tog dijela svijeta, dok će postojeći projekti ostati pod pažljivim nadzorom investitora. Ovakav trend jasno pokazuje kako globalni sukobi i nesigurnost direktno utiču na tokove kapitala i ekonomske perspektive manjih tržišta poput BiH.

Bosna i Hercegovina sa zemljama Bliskog istoka ima vanjskotrgovinsku razmjenu, koja je količinski i vrijednosno značajno manja u odnosu na vanjskotrgovinsku razmjenu s Evropskom unijom, kao najznačajnijim vanjskotrgovinskim partnerom BiH. Analize Vanjskotrgovinske komore BiH (VTKBiH) i ekonomskih analitičara pokazuju da će se sukob na Bliskom istoku neminovno odraziti na bh. privredu u kontekstu poskupljenja goriva.

U 2025. godini, prema podacima VTKBiH, izvoz Bosne i Hercegovine u UAE iznosio je 27,3 miliona KM, a najzastupljeniji proizvodi bili su drvo i proizvodi od drveta, mineralna goriva i ulja i plastične mase. Uvoz iz UAE bio je znatno veći, u vrijednosti od 65,9 miliona KM, a odnosio se prije svega na aluminij i proizvode od aluminija, te električne mašine i opremu.

Izvoz BiH u Saudijsku Arabiju lani je iznosio je 24,2 miliona KM, a najveće učešće u izvozu imaju oružje i municija, proizvodi na bazi žitarica i brašna, slastičarski proizvodi. Uvoz iz Saudijske Arabije bio je znatno manji 4,5 miliona KM, a činili su ga najvećim dijelom aluminij i proizvodi od aluminija, jestivo voće i orašasti plodovi.

Razmjena sa Bahreinom bila je skromnija. Izvoz BiH iznosio je svega 111,5 hiljada KM, a odnosi se  uglavnom na aluminij i proizvoda od aluminija, drvo i drvne proizvode. S druge strane, uvoz iz Bahreina dostigao je 10,4 miliona KM, najviše u kategorijama aluminij i aluminijski proizvodi, satovi i njihovi dijelovi.

Izvoz iz Bosne i Hercegovine u Katar tokom 2025. godine iznosio je skoro dva miliona KM, a najzastupljenije izvozne stavke su eksploziv i pirotehnički proizvodi, mašine, aparati i mehanički uređaji i njihovi dijelovi. Uvoz iz Katara je bio skroman – 205 hiljada KM, a uglavnom je uključivao vozila (osim tračničkih), te mašine, aparate i mehaničke uređaje.

(FENA/au)