Pripreme za izgradnju autoputa Banjaluka – Split ponovo su ušle u konkretniju fazu. Nakon što je krajem prošle godine najavljeno da bi gradnja dionice od Mrkonjić Grada prema Banjaluci mogla početi već u 2026., sada je učinjen i novi, važan administrativni korak.

Naime, nadležne institucije su objavile Obavještenje o stavljanju na javni uvid Nacrta plana parcelacije za autoput Banja Luka – Mliništa, za dionicu Banja Luka jug – Mrkonjić Grad, kao i Nacrt izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu za isti plan, piše BiznisInfo.

Projekt ulazi u ključnu fazu priprema

Ovaj potez potvrđuje da projekat ulazi u fazu u kojoj se rješavaju ključna prostorno-planska i ekološka pitanja, bez kojih gradnja ne može početi.

Podsjetimo, u decembru prošle godine predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da bi izgradnja ove dionice mogla krenuti već 2026. godine, uz napomenu da je potrebno završiti još određene procedure u oblasti urbanizma.

Dionica Banjaluka – Mrkonjić Grad dio je šireg i dugogodišnjeg projekta autoputa Banjaluka – Split.

Planirani autoput imao bi ukupnu dužinu od oko 186 kilometara, od čega bi najveći dio prolazio kroz Republiku Srpsku. Dionica Banjaluka – Mliništa predstavlja kičmu cijelog pravca kroz RS, a upravo segment Banjaluka jug – Mrkonjić Grad, dug oko 44 kilometra, prvi je ušao u ozbiljniju fazu pripreme.

• 99 kilometara prolazilo bi kroz Republiku Srpsku
• oko 65 kilometara kroz Federaciju BiH
• približno 22 kilometra kroz teritoriju Hrvatske, do čvora Čaporice

Dio kroz RS je najduži

Dakle, dio kroz Republiku Srpsku je najduži i on bi činio oko polovine cijelog autoputa.

Objava javnog uvida u plan parcelacije i stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu pokazuje da se projekat, nakon godina najava i zastoja, ipak pomjera sa mrtve tačke. Ovakvi dokumenti su nužan preduslov za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i kasnije izdavanje građevinskih dozvola.

Ipak, i dalje ostaje niz nepoznanica. Dok vlasti u RS-u intenziviraju aktivnosti, konkretni koraci u Federaciji BiH i Hrvatskoj zasad izostaju, iako je autoput zamišljen kao regionalna saobraćajnica koja bi povezala unutrašnjost BiH sa Jadranom i Evropskom unijom.

Federacija nema veliki interes

Ako se započete procedure budu odvijale bez novih zastoja, naredni period mogao bi biti presudan za to da li će autoput Banjaluka – Split konačno preći iz faze planova u fazu stvarnih radova – ili će još jednom ostati projekat o kojem se više govori nego što se gradi.

BiznisInfo.ba je ranije pisao da u Federaciji BiH ovaj projekat nikada nije bio visoko na listi prioriteta, budući da trasa prolazi kroz područja bez većih urbanih i industrijskih centara. Zbog toga je vjerovatno da bi, čak i ako dođe do realizacije, dio kroz FBiH mogao biti izgrađen kao brza cesta, a ne autoput.

(DEPO PORTAL/ad)