Novinari Detektora pridružili su se zatvorenoj Viber grupi bijeljinske organizacije koja je inicirala povlačenje zakona koji štiti žene od nasilja. To udruženje, uz deset drugih antirodnih udruženja iz Republike Srpske, bori se protiv ženskih reproduktivnih i LGBT+ prava, dok iz budžeta općina i gradova u tom bh. entitetu primaju milionske iznose.

- Ako neko ima savjet, bio bi mi od velike pomoći - napisala je Anđela, čije dijete je kretalo u vrtić, u jednoj od poruka u zatvorenoj Viber grupi.

U nastavku je opisala problem.

- Vrtić naravno traži ljekarsko uvjerenje u kojem je potvrda o vakcinaciji. Privatni pedijatar, kao i onaj što radi u državnoj ustanovi, neće da izdaju uvjerenje jer, citiram: ‘Donesen je novi zakon po kojem se ne može izdati ljekarsko uvjerenje bez urađene imunizacije.’ Svaki savjet je dobrodošao - napisala je Anđela.

U nastavku je dobila i savjet – da se obrati drugom pedijatru.

Ovo je jedna od hiljada poruka razmijenjenih u Viber grupi Udruženja “Roditelji za prava djece” pod istim imenom, među čijim su administratorima Jelena Sarafijan i Andrej Đukić, a koja broji preko 500 članova.

Detektor je uspio da se pridruži grupi i tokom duže od godinu i po imao je uvid u poruke koje su članovi razmjenjivali.

Među porukama bile su i one kako da se izbjegne vakcinacija djece, kojima se negiraju prava žena, kao što je pravo na abortus, a također i poruke usmjerene protiv LGBT+ zajednice.

Ovo udruženje, s još deset sličnih antirodnih iz Republike Srpske, primilo je za svoj rad, kojim se uskraćuju ljudska prava, iz lokalnih budžeta u tom entitetu u posljednjih pet godina više od dva miliona konvertibilnih maraka, što je više od 1.250 prosječnih plata u BiH. Neka od ovih udruženja, pokazalo je istraživanje, održavaju bliske odnose s Rusijom.

Detektor je podatke od općina i gradova tražio po osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama. Prema dostavljenim odgovorima, 36 opština u Republici Srpskoj finansiralo je 11 organizacija sa oko dva miliona maraka.

Antirodni pokreti su globalni fenomen, najčešće sastavljen od desničarskih organizacija koje se protive konceptima rodnih teorija i u širem smislu uključuju pojedince i pokrete koji se protive feminizmu i LGBT pravima, kao i progresivnim shvatanjima rodnih uloga i definicija u društvu, umjesto toga zagovaraju tradicionalno shvatanje spolova, tvrdeći da tako brane tradicionalne vrijednosti.

Jedna od prvih objava predsjednice Udruženja “Roditelji za prava djece” Jelene Sarafijan u zatvorenoj Viber grupi okarakterisana je kao “važna informacija”.

- Na dnevnom redu Narodne skupštine Republike Srpske nalazi se Nacrt zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama - napisala je krajem oktobra 2023. godine.

Taj Nacrt predložila je Vlada Republike Srpske krajem 2023. godine s ciljem zaštite žena i djece od nasilja u porodici.

Gorica Ivić, direktorica Fondacije “Udružene žene” iz Banje Luke, kritički gleda na aktivnosti grupe udruženja. Ona je za Detektor objasnila da jedna od najvažnijih prednosti koju je ovaj Nacrt nudio jeste mogućnost izricanja hitnih i zaštitnih mjera.

- Sad kroz praksu imamo situacije da neki od sudija zakazuju ročište, pozivaju počinioca da prisustvuje ročištu, neki drugi smatraju da to ne treba da se radi. Ne zakazuju se hitno, nego nekad prođe i daleko vrijeme - kazala je Ivić objašnjavajući slučajeve nasilja u porodici.

Njeno udruženje od 1996. radi na pružanju direktne podrške ženama žrtvama nasilja putem besplatnog pravnog savjetovanja, SOS telefona i sigurne kuće.

Ivić je objasnila i da je zakon predviđao da hitne mjere idu u policijsko ovlaštenje, što bi doprinijelo bržoj i efikasnijoj zaštiti žene od nasilja u porodici.

Međutim, udruženjima kao što je “Roditelji za prava djece” zasmetala je upotreba termina “femicid”, koji podrazumijeva ubistva žena.

Jedna od najaktivnijih članica udruženja Nada Ponjević u svojim istupima u javnosti objasnila je argumentaciju udruženja – tvrdeći da su ubistva muškaraca češća, te da je abortus pitanje kojim bi se također trebalo pozabaviti.

Ipak, članovi Viber grupe opisali su prijedlog uvođenja termina “femicid” u zakonodavstvo Republike Srpske, umjesto termina “rodno zasnovano nasilje”, štetnim po društvo, smatrajući ga rodnom ideologijom.

Unutar grupe se o femicidu pisalo i u kontekstu abortusa.

- Da li je femicid i kada majka abortira žensko dijete? Po ovom zakonu, ubila je drugu ženu… Ili je abortus ženskog djeteta čin ljubavi a femicid čin mržnje - napisala je 31. oktobra 2023. godine Ljiljana Vojinović, članica ove grupe, banalizujući femicid u odnosu na abortus.

Nakon što je zakon početkom novembra ipak usvojen u Parlamentu RS-a, te proslijeđen na javnu raspravu, počela je kampanja uključivanja roditelja za borbu protiv ovog zakona.

- Ovaj zakon je zlo za naš narod. Ako nakon javne rasprave bude i konačno usvojen u Narodnoj skupštini, otvoriće vrata ideologiji rodova, što će imati nesagledive posljedice po naše društvo - napisala je Sarafijan u Viber grupi. Ona je pozvala roditelje da joj se jave privatno s prijedlozima djelovanja.

Pokrenuta je i javna kampanja na stranici Udruženja s pozivom svim roditeljima da šalju pisma političarima koje su birali, nakon čega je uslijedilo i otvoreno pismo tadašnjem predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku i drugim funkcionerima.

Pismo, koje je potpisala 21 organizacija, otvorilo je vrata antirodnom djelovanju u RS-u.

Djelovanje antirodnih organizacija nakon otvorenog pisma stvorilo je institucionalnu konfuziju, smatra Radmila Žigić, direktorica Fondacije “Lara” iz Bijeljine, koja radi na razvijanju programa zaštite žena od svih oblika rodno zasnovanog nasilja i osnaživanju žena.

- U nekim strukturama službi pojavio se stav da ‘ne treba da biraju stranu’, što je bilo poražavajuće. Teško se bilo nositi s tim stavovima, jer kako objasniti onome ko treba da primjenjuje zakon da ne treba da se opredjeljuje, nego samo da dosljedno provodi zakone - kazala je za Detektor.

Osim što je povučeni zakon umanjivao pravne nedoumice koje je postojeći zakon provodio u praksi, prema riječima Žigić, prepoznavao je i termin “femicid”, koji je najviše i smetao antirodnim organizacijama.

- Najviše je izgubljeno zbog promjene u nazivu zakona, ovim zakonom trebalo je da društvo prizna postojanje fenomena ‘nasilja prema ženama’, definiše femicid kao kriminogeni društveni fenomen, olakša pristup žrtava sigurnim kućama i olakša izricanje zaštitnih mjera, dajući prava policiji da izriče hitne mjere zaštite u trajanju od 48 sati - kazala je.

Jelena Sarafijan, predsjednica Udruženja, za Detektor je u pisanom odgovoru potvrdila da su se protivili zakonu zbog “proširenja pojma žena i porodica”, ali i uvođenja termina “femicid”.

- Samo izdvajanje jedne kategorije ljudi i posebno normiranje krivičnog djela dovodi u pitanje osnovni princip ravnopravnosti građana, a posebno je pitanje kvalifikovanja djela u praksi gdje se kao motiv ubistva navodi… ‘zato što je žena’ i ‘pripada ženskom polu’ - odgovorila je.

Dodala je da se ne protive zaštiti žena, ali smatraju da su njihova prava dovoljno zaštićena postojećim zakonskim okvirom.

- Agresivna medijska kampanja za uvođenje femicida u zakon ne doprinosi pokušajima da se problem nasilja adekvatno riješi, već stvara dodatne podjele i sukobe u muško-ženskim odnosima - odgovorila je Sarafijan.

U pisanom odgovoru, Sarafijan je navela da će cijeli sadržaj upita i odgovora objaviti i na zvaničnoj stranici Udruženja.

U pismu se, između ostalog, tvrdilo da prijedlog zakona uvodi rodnu ideologiju koja, kako su naveli, za cilj ima “uništavanje tradicionalne porodice pod plaštom borbe protiv nasilja i na prevaran način”.

Nakon pisma, ali i javnih tribina, istupanja u medijima i organizovanih sastanaka, prijedlog zakona povučen je iz procedure.

Gorica Ivić iz “Udruženih žena” iz Banje Luke smatra da su svi građani u gubitku jer se ovim prijedlogom učinio korak naprijed kad je u pitanju normativni okvir i unapređenje zaštite žene od nasilja u porodici.

- Naravno, najviše gube oni koje taj zakon treba da štiti - zaključila je.

Prema njenim riječima, njeno udruženje do danas nije dobilo zvaničan odgovor o razlozima povlačenja zakona. Ipak, ona je mišljenja da će se zakon vratiti u proceduru i da će se ovaj normativni iskorak morati uraditi.

Opoziciona poslanica u Narodnoj skupštini Republike Srpske Zagorka Grahovac rekla je za Detektor da nije iznenađena iznosima koje vlasti izdvajaju za organizacije koje su zagovarale povlačenje Nacrta zakona. Ona je objasnila i da su te organizacije redovno slale amandmane na skoro sve zakone u Skupštini.

- Vlast se zalaže cijelo vrijeme za ukidanje, odnosno ograničenje rada nevladinih organizacija, pozivajući se na ove strane finansijere, dok s druge strane upravo oni finansiraju takve pokrete i daju im previše na značaju i previše prostora - kazala je.

Vlasti u RS-u su početkom godine usvojile zakon koji predviđa osnivanje posebnog registra neprofitnih organizacija osnovanih u Republici Srpskoj koje se finansiraju izvana, popularno nazvanog zakonom o stranim agentima. Zakon je Ustavni sud BiH stavio van snage.

Srđan Mazalica, poslanik vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata, kaže da ne zna da se organizacije finansiraju iz budžeta.

On je za Detektor objasnio da su se vlasti zakonu protivile zbog stava da već imaju zakon koji štiti žene od nasilja, te da bi predloženi Nacrt naišao na problem kod Ustavnog suda jer diskriminatorno izdvaja samo žene.

- Zakon nije donio ništa novo u smislu ove sistemske zaštite, prevencije, nego je uveo pojam ‘femicid’ i mislim da pojam ‘femicid’ kao pojam nije neophodan da bi se obezbijedila zaštita, da kažem, od ubistva žena - rekao je Mazalica.

Naveo je i da je pojam “femicid” prikladan za neke prevaziđene kulture u kojima je, kako je kazao, bilo zastupljeno ritualno ubistvo žena, ali ne i za Republiku Srpsku.

Opširnije čitajte OVDJE.

(Detektor.ba/DEPO PORTAL/au/Ilustracija: Admir Delić)