Rijetko se dešava da Evropa govori jednim glasom, a još rjeđe da reaguje ovako brzo. Međutim, odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da uvede sankcije evropskim državama koje odbijaju američke pretenzije na Grenland djelovala je kao hladan tuš za cijeli kontinent, prisilivši evropske lidere da se suoče s onim što sve češće nazivaju egzistencijalnom prijetnjom transatlantskom savezu, piše Tim Lister za CNN.

Trumpova objava u subotu, kojom je zaprijetio carinama zemljama koje odbacuju bilo kakav američki zahtjev nad Grenlandom - autonomnom teritorijom Danske - uslijedila je nakon masovnih protesta u glavnom gradu Grenlanda, Nuuku, gdje je gotovo četvrtina stanovništva izašla na ulice protiv mogućeg pripajanja SAD-u.

Kao odgovor, u Briselu je za nedjelju zakazan hitan sastanak ambasadora Evropske unije.

Jedinstven i neuobičajeno oštar evropski odgovor

Reakcija evropskih lidera, koji su inače oprezni kada je riječ o javnom suprotstavljanju Bijeloj kući, bila je brza i neuobičajeno odlučna, navodi se u analizi za CNN.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je godinama nastojao održati korektan lični odnos s Trumpom, predvodio je odgovor Evrope, nazivajući prijetnje carinama “neprihvatljivim”.

“Ni zastrašivanje ni prijetnje neće uticati na nas - ni u Ukrajini, ni na Grenlandu, ni bilo gdje drugo u svijetu kada se suočimo s ovakvim situacijama”, poručio je Macron na platformi X.

“Evropljani će odgovoriti jedinstveno i koordinirano ukoliko se ove prijetnje potvrde. Osigurat ćemo očuvanje evropskog suvereniteta”.

Britanski premijer Keir Starmer također se oglasio, ocijenivši da je “potpuno pogrešno” uvoditi carine saveznicima zbog njihove posvećenosti kolektivnoj sigurnosti NATO-a.

Čak je i italijanska premijerka Giorgia Meloni, poznata po relativno dobrim odnosima s Trumpom, potez nazvala “greškom”, ističući da se ne slaže s kažnjavanjem zemalja koje doprinose sigurnosti Grenlanda.

Zajednička poruka: prijetnje carinama razaraju savez

U zajedničkoj izjavi, osam evropskih zemalja - uključujući Veliku Britaniju, Njemačku i Francusku - upozorilo je da “prijetnje carinama potkopavaju transatlantske odnose i nose rizik od opasne spirale eskalacije”.

Trump je, u opširnoj objavi na društvenim mrežama, tvrdio da su Sjedinjenim Državama Grenland i kontrola nad Arktikom potrebni radi suprotstavljanja Kini i Rusiji, kao i za razvoj tzv. “Zlatne kupole” – sistema protivbalističke odbrane Sjeverne Amerike.

Međutim, stručnjaci ističu da SAD već imaju široka prava na Grenlandu na osnovu sporazuma iz 1951. godine, uključujući izgradnju vojnih objekata. Američka svemirska baza Pituffik, koju je prošle godine posjetio potpredsjednik SAD-a JD Vance, već igra ključnu ulogu u raketnom upozoravanju i svemirskom nadzoru.

Moskva i Peking - nevidljivi dobitnici krize

Evropski zvaničnici upozoravaju da Trumpov unilateralizam ide direktno u korist Rusiji i Kini.

“Kina i Rusija sada sigurno zadovoljno trljaju ruke. One profitiraju od podjela među saveznicima”, poručila je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas.

Španski premijer Pedro Sánchez upozorio je da bi bilo kakva američka vojna akcija protiv Danske “razorila NATO” i obradovala ruskog predsjednika Vladimira Putina.

“To bi legitimizovalo Putinov pokušaj invazije Ukrajine”, rekao je Sánchez. “Ako bi SAD upotrijebile silu, to bi bio kraj NATO-a”.

Sličnu poruku poslala je i predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola, upozorivši da takve mjere “ohrabruju zajedničke neprijatelje” Evrope i SAD-a.

Dubinska promjena američke politike prema Evropi

Mnogi u Evropi ovu krizu ne vide kao izolovani incident, već kao nastavak oštrijeg kursa Trumpove druge administracije. Još prošle godine, potpredsjednik JD Vance je u Minhenu optužio Evropu da je “woke”, slaba po pitanju migracija i demokratskih vrijednosti.

Američka Strategija nacionalne sigurnosti iz novembra dodatno je pojačala taj ton, dovodeći u pitanje sposobnost evropskih zemalja da dugoročno ostanu pouzdani saveznici.

Poruka je jasna: u ovom Bijeloj kući, snažan transatlantski odnos više se ne smatra ključnim za američku nacionalnu sigurnost.

Evropa pred dugoročnim izazovom

Ipak, snažne riječi evropskih lidera same po sebi nisu dovoljne. Pravi izazov ostaje izgradnja evropske strateške autonomije u oblasti odbrane i sigurnosti - procesa koji traje decenijama, a ne mjesecima.

U tom kontekstu, neki se prisjećaju riječi Winstona Churchilla iz vremena planiranja Dana D:

“Postoji samo jedna stvar gora od borbe sa saveznicima - a to je borba bez njih”.

Evropa se sada suočava s pitanjem da li je spremna na svijet u kojem bi ta rečenica mogla dobiti sasvim novo značenje, piše Lister, prenosi N1.

(DEPO PORTRAL/ad)