- Sjećanje gospodina Oručevića nije baš dobro. Malo je više maštovito, kaže za Avaz bivši premijer Federacije BiH, Edhem Bičakčić, reagirajući na navode koje je iznio bivši gradonačelnik Mostara, Safet Oručević i nekadašnji visoki funkcioner SDA.

Oručević je ustvrdio da je BiH prije 25 godina propustila historijsku priliku, kada je ponudu američke građevinske korporacija Bechtel za izgradnju autoceste na koridoru 5C, a koja je sada zainteresovana za izgradnju plinovoda Južna interkonekcija, praktično, odbio Bičakčić, odnosno, izjavivši da već ima dogovorenog partnera u francuskoj korporaciji Bouygues.

- Nikakvog sastanka u Predsjedništvu BiH, barem ne onog na kojem sam ja bio prisutan nije ni bilo. Prema tome, to je nepostojeći događaj. Bechtel je bila kompanija koja je bila zainteresirana i prva je došla poslije potpisa Dejtonskog sporazuma i predstavljao je Charles Redman. On je bio i član Kontakt grupe ispred SAD. A, da bi se to realizovalo, bila je potrebna saglasnost Vijeća ministara BiH, odnosno tada nije ni postojalo, već su bila tri kopredsjedavajuća, dok u Republici Srpskoj u tom periodu nisu željeli ni donacije da primaju, a posebno ne kredite. Tako da na državnom nivou nikad to nije moglo biti potvrđeno, ni spušteno na entitetske vlade, gdje sam eventualno mogao utjecati - objašnjava Bičakčić.

Kada je riječ o francuskoj korporaciji Bouygues, Bičakčić navodi da su se oni pojavili dvije, tri godine nakon Bechtela, odnosno, da su izabrani na međunarodnom tenderu koji je Federalna vlada raspisala. Kaže da je Bouygues imao reference, da su radili i istarski ipsilon u Hrvatskoj.

- Međutim, nisu dobili podršku evropskih banaka i iz tih razloga je taj aranžman, odnosno, sporazum raskinut. Taj projekt je vodio Besim Mehmedović tadašnji federalni ministar prometa, odnosno, donosio je odluke s kojima sam bio saglasan - govori Bičakčić.

Naglašava kako je apsolutno važno podržati američke investitore po pitanju plinovoda Južna interkonekcija te podsjeća kako su se u tom periodu pored Bechtela pojavljivale američke kompanije koje su namjeravali graditi hidrocentrale, kao i naftna istraživanja, ali da one tada nisu dobile saglasnost Vlade SAD-a da rade u BiH.

(Avaz.ba/DEPO PORTAL/au)