Švedska je jedina evropska država koja je zvanično postala prva zemlja bez duhanskog dima, sa stopom od samo 4,5% punoljetnih koji svakodnevno puše. Time je ispunila kriterij Svjetske zdravstvene organizacije, prema kojem zemlja mora imati manje od 5% svakodnevnih pušača da bi se smatrala „zemljom bez duhanskog dima“.

Ova skandinavska zemlja ne samo da predvodi Evropu po najnižoj stopi pušenja, već bilježi i najnižu stopu smrtnosti od raka pluća u Evropskoj uniji. Trend opadanja se nastavlja, naročito među starijim muškarcima i u većim gradovima.

U čemu je ključ?

Za razliku od zemalja koje se oslanjaju isključivo na zabrane, Švedska je pored tradicionalnih mjera za kontrolu duhana prepoznala značaj i manje štetnih alternativa cigaretama u borbi protiv pušenja. Tako su u ovoj državi proizvodi poput oralnih nikotinskih proizvoda (snusa i nikotinskih vrećica), grijanih duhanskih proizvoda i elektronskih cigareta široko su dostupni, društveno prihvaćeni i jeftiniji od klasičnih cigareta. Osim što pomažu pušačima da smanje štetnost po svoje zdravlje, značajno smanjuju rizik od pasivnog pušenja, čineći javni prostor sigurnijim i čistijim za sve.

Ovakav pristup dobija sve više pažnje i podrške među stručnjacima. Jedan od njih je i doktor Anders Milton, ljekar i bivši predsjednik Švedske ljekarske komore koji ističe da je ključ uspjeha Švedske pragmatičan fokus na smanjenje štetnosti, a ne na zabrane. 

- Širok spektar manje štetnih nikotinskih proizvoda, različitih jačina i ukusa, legalno je dostupan i u prodavnicama i online, uz podršku kroz oglašavanje koje podiže svijest i podstiče korištenje među punoljetnim pušačima. Švedska vlada primjenjuje i sistem proporcionalnih oporezivanja zasnovanog na relativnom riziku, čime su proizvodi bez duhanskog dima pristupačniji od cigareta. Ova poreska politika, u kombinaciji s kampanjama javnog informisanja, osnažila je potrošače da donose bolje izbore i pridonijela vodećoj ulozi Švedske u smanjenju štetnosti od pušenja - kaže doktor Milton.

Švedska je pokazala da borba protiv pušenja ne mora da se zasniva isključivo na zabranama, već na informisanju, dostupnosti manje štetnih alternativa i pametnoj regulativi. Njihov model je primjer kako se uz pragmatičan pristup i podršku javnog zdravlja mogu postići izvanredni rezultati, ne samo u smanjenju broja pušača, već i u zaštiti zdravlja cijele populacije.

Kako se druge zemlje suočavaju s izazovima u kontroli duhana, švedski primjer može poslužiti kao inspiracija za redefinisanje strategija i postavljanje realnih, održivih ciljeva u borbi protiv pušenja.

(DEPO PORTAL/ad)