U godini koja je iza nas, u kojoj je Milorad Dodik uporno pokušavao dokazati da je jači od institucija, zakona i same države, na meti njegovih napada posebno su se našle dvije žene. 

Sutkinja Suda BiH Sena Uzunović i članica Centralne izborne komisije BiH Vanja Bjelica-Prutina.

Upravo su ove dvije dame, kroz odluke koje su donosile na pozicijama u ključnim institucijama, dale nemjerljiv doprinos tome da se Dodikova politička moć, utemeljena na sili, bahatosti i strahu, ozbiljno poljulja. Ne zato što su to lično željele, već zato što su profesionalno, savjesno i uprkos pritiscima radile svoj posao, prenosi Raport.

Udari na sutkinju Uzunović

Prvostepena presuda koju je sutkinja Sena Uzunović izrekla 26. februara bila je samo povod za nastavak još žešćih napada kojima je bila izložena tokom sudskog procesa protiv Dodika. 

Napadi su dolazili direktno od Milorada Dodika i njegovih pristalica, uz jasnu namjeru da se javnost okrene protiv nje, da se delegitimiše Sud BiH i obesmisli cjelokupno pravosuđe.

Posebno je opasno bilo insistiranje na njenoj nacionalnoj pripadnosti, koja je korištena kao navodni dokaz da presuda nije pravna, već 'etnička' i 'politička'. Dodik i njegovi sljedbenici presudu su pokušali predstaviti kao udar na srpski narod i kao zavjeru pravosuđa. Umjesto pravnih argumenata, posegnuli su za nacionalizmom, prijetnjama, lažima i javnim linčem sutkinje Uzunović.

Insistiranje na nacionalnoj pripadnosti Sene Uzunović korišteno je i kao pokušaj dokazivanja da presuda nije donesena na osnovu zakona, već iz navodne 'mržnje' prema njemu i narodu kojem pripada. Pritom se pokušalo imputirati i da je tokom agresije na BiH ignorisala istrage o zločinima nad Srbima.

Istina je, međutim, sasvim drugačija. U predmetu 'Hazim Delić i drugi', sutkinja Sena Uzunović je 1994. godine vodila jednu od istraga koja je rezultirala prikupljanjem dokaza o zločinima počinjenim nad pripadnicima srpskog naroda u logoru Čelebići. Po okončanju istrage, predmet je dostavljen Haškom tribunalu, koji je donio osuđujuću presudu protiv počinilaca,  prvu presudu za zločine počinjene nad Srbima.

Takvim napadima Dodik nije branio samo sebe, nego je  branio model vlasti u kojem je pojedinac iznad zakona. Sutkinja Sena Uzunović, međutim, ostala je dosljedna. Nije odgovarala političkim rječnikom, nije se povlačila i nije pristala na zastrašivanje. Braneći se kroz institucionalne mehanizme, branila je dostojanstvo sudijske profesije i integritet Suda BiH.

Presuda je opstala. Potvrdio ju je i Ustavni sud BiH, u čijoj su odluci oborene sve Dodikove tvrdnje. Poruka je bila jasna. Od zakona ga nisu spasili ni funkcija, ni sila, ni bahatost. Ostao je bez funkcije predsjednika RS-a, a moć koju je godinama demonstrirao danas pokušava održati sa znatno slabijih pozicija.

Kako se Bjelica-Prutina našla na meti napada

Drugi snažan udar na Dodikovu moć došao je ovih dana iz izborne administracije. Odluka CIK-a BiH da poništi izbore u 17 gradova u RS i na 136 biračkih mjesta ozbiljno je uzdrmala Dodika i SNSD, koji su željeli da se izborne krađe u korist njihovog kandidata Siniše Karana prešute, ignorišu i legalizuju.

Uslijedili su novi napadi na CIK BiH, a posebna meta ponovo je postala Vanja Bjelica-Prutina. To nije slučajno. Dodik ju je napadao i ranije, jer je poznata kao osoba koja otvoreno govori o izbornim krađama i nepravilnostima i koja ne uzmiče pred pritiscima, lažima i uvredama.

Nakon prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, održanih 23. novembra, Bjelica-Prutina bila je među najupornijima i najglasnijima u zahtjevima za ponovno brojanje glasova .  Ne samo na biračkim mjestima gdje je pobijedio Dodikov favorit, već na svih oko 2.000 biračkih mjesta u RS-u, jer je javno iznijela podatke o tome koliko je osoba glasalo bez važećih dokumenata i govorila o obimu nepravilnosti utvrđenih i vještačenjem i potkrijepljenih dokazima.

Bjelica-Prutina nije govorila o imenima, već o činjenicama. A u tim činjenicama Dodik se, očigledno, prepoznao.

Njeni istupi doživljeni su kao direktan udar na mehanizam putem kojeg je njegova politika godinama opstajala. Zato je Vanja Bjelica-Prutina ponovo postala meta. Napadi na nju bili su i ostali lični, agresivni i usmjereni na pokušaj diskreditacije.

Zajedničko sutkinji Seni Uzunović i članici CIK-a Vanji Bjelici-Prutini jeste to što je Milorad Dodik pokušao okrenuti mase protiv njih, zastrašiti ih i obesmisliti institucije koje predstavljaju. Nije uspio, iako je očigledno mislio da će mu taj posao biti lakši jer je nasrnuo na žene.

Ono što je poražavajuće jeste činjenica da se gotovo niko nije suprotstavio Dodikovim napadima. Njegovi brutalni napadi na sutkinju Senu Uzunović i Vanju Bjelicu-Prutinu nisu naišli ni na ozbiljan institucionalni odgovor, niti je iko ozbiljno stao u zaštitu dvije žene koje su, svaka na svojoj poziciji, srušile temelje njegove nekadašnje na sili zasnovane nedodirljive moći.

(Raport.ba/DEPO PORTAL/au)