Stanovnici dva mirna velška gradića ostali su zatečeni nakon što su na zajedničkoj lokalnoj plaži iz pijeska izvađene stotine starih cipela, čije porijeklo i dalje izaziva brojne teorije i rasprave. Neobično otkriće zabilježeno je na obali Vale of Glamorgan, gdje su građevinske ekipe tokom obnove kamenih plićaka naišle na neočekivani trag prošlosti.

Stotine cipela iskopane tokom ekološkog projekta

Ukupno je s četiri plaže na području Vale of Glamorgan iskopano oko 437 cipela starih više decenija. Najveći broj pronađen je na plažama u mjestima Ogmore i Llantwit Major, koja danas broje svega 878, odnosno 9.486 stanovnika. Prema podacima organizatora projekta, 293 cipele pronađene su u Ogmoreu, 134 u Llantwit Majoru, devet u Penarthu te jedna u Whitmore Bayu. Samo u Ogmoreu uklonjeno je čak 200 cipela u jednoj sedmici, što pokazuje koliko su duboko bile ukorijenjene u obalnoj okolici, prenosi Klik.

Otkriće je dio šire ekološke inicijative koju vodi organizacija Beach Academy, uz potporu i finansiranje Vale Local Nature Partnershipa. Cilj projekta je obnova kamenih plićaka i uklanjanje dugotrajnog morskog otpada kako bi se ova staništa vratila u što prirodnije stanje.

“Cipele izgledaju kao da dolaze iz nekih prošlih vremena”

Glasnogovornik Beach Academyja rekao je za Wales Online da pronađena obuća ne nalikuje modernim modelima. 

- Izgledaju kao cipele iz nekih prošlih vremena, uglavnom muške cipele i dječija obuća. Polako ih iskapamo iz zona kamenih plićaka gdje su godinama bile ugrađene u sediment ili zarobljene među stijenama, kao dio našeg projekta obnove - izjavio je.

Dodao je kako nije poznato koliko su dugo cipele zapravo bile ondje. 

- Nemamo pojma koliko su dugo bile zarobljene. Sigurno postoji mnogo priča koje se kriju iza toga - rekao je glasnogovornik, istaknuvši da se obuća i dalje postupno uklanja s plićaka na sve četiri plaže obuhvaćene projektom.

Teorije o brodolomu i industrijskoj prošlosti

Nakon otkrića pojavilo se nekoliko teorija koje pokušavaju objasniti kako je tolika količina obuće završila uz obalu. Najjača teorija povezuje cipele s brodom Frolic iz 19. stoljeća, koji je prije oko 150 godina udario u stijenu Tusker Rock. Brod je, prema historijskim zapisima, prevozio teret cipela i druge robe iz Italije. Pretpostavlja se da su cipele tada dospjele u rijeku Ogmore te da se povremeno ponovno pojavljuju, pogotovo kada erozija obale otkrije slojeve sedimenta u kojima su bile zakopane.

Druga moguća poveznica vodi ka industrijskoj prošlosti Bridgenda, grada koji je nekada bio poznat po proizvodnji obuće. Oko 1960. godine u tom se području proizvodilo više od 50.000 pari čizama i cipela sedmično. Prema riječima glasnogovornika Beach Academyja, obućari su nekada stare i nepopravljive cipele često bacali u rijeku kod Portobella, odakle su mogle završiti u moru i s vremenom se nataložiti uz obalu.

Društvene mreže pune komentara i čuđenja

Otkriće je izazvalo velik interes i na društvenim mrežama. Jedan korisnik je napisao: “Često tamo nalazimo dijelove starih kožnih cipela. Đonovi su uvijek jako mali, kao dječje cipele.” Drugi je dodao: “Puno ih je bilo izbačeno na obalu i prije otprilike godinu dana, kod Newtona.”

Iako misterij porijekla cipela i dalje intrigira javnost, organizatori projekta naglašavaju da je njihov fokus isključivo na zaštiti okoliša.

Više od 12.000 komada otpada uklonjeno s obale

Beach Academy ističe da cipele čine tek manji dio problema onečišćenja. Do sada je s obale uklonjeno više od 12.000 komada otpada, a taj posao, kako navode, “tek je zagrebao površinu”. 

- Želimo obnoviti staništa kamenih plićaka i vratiti ih u njihovo izvorno prirodno stanje uklanjanjem morskog otpada koji se ondje nalazi već dugo vremena, bilo da je ugrađen u sediment ili zarobljen među stijenama - poručio je glasnogovornik.

Na kraju je uputio i jasan poziv javnosti. 

- Potrebni su nam volonteri. Ljudi nam se mogu pridružiti. 

I dok cipele iz prošlih stoljeća i dalje bude maštu, projekt u Vale of Glamorganu podsjeća koliko je dugotrajan i složen proces vraćanja prirode u ravnotežu.

(Klik.hr/DEPO PORTAL/au)