Njemačka se nalazi u najdubljoj krizi od osnivanja današnje SR Njemačke, poruka je iz Udruženja njemačke industrije, nakon što četvrtu godinu zaredom proizvodnja bilježi pad. Ekonomski stručnjaci ne vide naznake da će “slobodan pad” njemačke privrede biti zaustavljen u 2026. godini, a pošto se radi o najvažnijem izvoznom tržištu kompanija iz BiH, ukazuju na potrebu prilagođavanja novim okolnostima, piše Avaz.

Posljedice krize u zemlji koja predstavlja najvažnijeg ekonomskog partnera BiH, već se osjete, kaže izvršni direktor Vijeća stranih investitora u BiH Nedim Makarević.

- Pad proizvodnje, stagnacija automobilske industrije, smanjene narudžbe mašina i energetski šokovi reflektiraju se i na BiH. Više od 15 posto cjelokupnog izvoza BiH odlazi u Njemačku, pri čemu metalna, automobilska i elektroindustrija ovise o narudžbama velikih njemačkih korporacija. Kada Njemačka usporava, naš realni sektor to prvi osjeti. Bh. kompanije, posebno u metalnom i auto-sektoru, bilježe pad narudžbi, duže rokove isporuke i neizvjesnije planiranje – kaže Makarević.

Dodaje da je smanjena i potražnja Njemačke za radnom snagom s ovih prostora, što otvara priliku da BiH zadrži više kvalificiranih radnika, ali samo ako se poslodavci i institucije brzo prilagode. Istovremeno, njemačke kompanije sve više prebacuju proizvodnju bliže kući kako bi smanjile troškove, pa BiH može profitirati, ali samo ako izvrši ubrzanu digitalizaciju administracije, ojača pravnu sigurnost, smanji parafiskalne namete i adekvatno se predstavi kao investicijska destinacija.

- Ako njemačka industrija nastavi padati, BiH bi se mogla suočiti sa smanjenjem izvoza, padom zaposlenosti, nižim budžetskim prihodima i sporijim prilivom investicija. Zato je prvi zadatak naših politika - stabilnost. Investitor će radije birati zemlju s manjim tržištem, ali sa stabilnim institucijama, nego veliku, ali nepredvidivu ekonomiju. Njemačka ekonomska kriza testira otpornost bh. privrede. Ona nas prisiljava da ubrzamo reforme koje odgađamo godinama. Ako budemo pasivni, izgubit ćemo tržište, radnike i investitore, ali ako budemo hrabri i proaktivni možemo postati jedna od najpoželjnijih nearshoring destinacija jugoistočne Evrope. BiH ne smije čekati da se Njemačka oporavi. Mora se pripremiti sada – ističe Makarević.

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić kaže da bi nastavak pada njemačke ekonomije mogao izazvati i dugoročne posljedice - gubitak tržišnih udjela u Njemačkoj i potrebu za jačom diverzifikacijom tržišta, što predstavlja šok za našu privredu.

- Izvoz drvnih proizvoda u Njemačkoj pao je za oko 10 posto. Drugi sektori privrede još nemaju velike promjene, ali je poznato da je metalski sektor jako osjetljiv na smanjenje potražnje, pogotovo u Njemačkoj. Ukupan izvoz u Njemačku za pola godine iznosi 1,1 milijardu i pao je za 30 miliona KM – kaže Egrlić.

Promocija bh. proizvoda i podrška izvoznicima, usklađivanje transporta s EU standardima i poticanje diverzifikacije tržišta, neke su od mjera za ublažavanje negativnih efekata, koje predlaže VTK BiH.

- Izvoz BiH nije poželjno usmjeravati samo ka jednom većem tržištu, već tražiti alternative unutar EU, regije i dalje, u zemljama Bliskog istoka, Azije, Sjeverne Afrike. Prema izvještaju za prvih šest mjeseci 2025., obim razmjene s drugim tržištima se povećava, bh. proizvođači namještaja pokušavaju plasman i u druge zemlje EU, ne isključivo Njemačku. U sektoru autodijelova, unatoč izazovima u njemačkoj autoindustriji, raste izvoz, što može značiti širenje prema drugim proizvođačima unutar EU. Ipak, ova diverzifikacija je postepena i nije brz proces. Mnoge firme imaju uspostavljene lance i infrastrukturnu povezanost s Njemačkom, što otežava brzo prebacivanje – dodaje Egrlić.

Ekonomija Njemačke, posebno automobilska industrija kao njen temelj, u velikim je problemima, kaže Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Najveći uzrok vidi u ogromnom konkurentskom pritisku iz Kine.

- Pitanje je šta će biti s njemačkim proizvođačima. Naši biznisi su u velikoj mjeri naslonjeni na njemačku ekonomiju, ali svaki biznis treba da traži prostor. Zato je to pitanje biznisa, procjene odnosa i traženja nekih drugih mogućnosti. Očito je da se njemačka automobilska industrija neće tako lako izvući iz ove krize – kaže prof. dr. Šunje.

Pored unutrašnjih opterećenja i prepreka razvoju, bh. ekonomija je već godinama suočena i s vanjskim izazovima - od pandemije koronavirusa, rata u Ukrajini i njegovih posljedica, do pada najvažnijih partnerskih ekonomija. Šunje smatra da će najveći utjecaj na tokove u 2026. godini imati kvalitet odluka uprava domaćih kompanija.

- Generalni problem naše ekonomije, posebno državnih preduzeća, jeste nekvalitetan menadžment. Ako imate kvalitetan menadžment, on će iznalaziti rješenja u svim situacijama – ističe Šunje.

(DEPO PORTAL/mm)