Da se RTV taksa u posljednjih osam godina raspoređivala prema Zakonu o RTV sistemu, opstanak Radiotelevizije Bosne i Hercegovine bio bi neupitan. Sa 102 miliona KM, koliko RTRS duguje po osnovu prikupljene RTV takse, BHRT bi imao ne samo stabilno poslovanje i proizvodnju programa, već i razvoj.

Ovo je danas objavila na društvenim mrežama zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Duška Jurišić, podsjećajući da je Ustavni sud BiH već je presudio u korist BHRT-a, te naložio sudovima u Republici Srpskoj da vode računa o pravičnosti i javnom interesu.

- A državni javni emiter jeste javni interes. Nema nevinih za stanje na BHRT-u ni u Federaciji BiH. Pojedini zvaničnici HDZ-a su od donošenja zakona 2005. godine čak i javno pozivali na kršenje zakona i neplaćanje RTV takse. Zatim, 2017. godine vladajuće SDA i Demokratska fronta prećutno su prihvatile rješenje, u skladu s kojim se iznos RTV takse, koji prikupi Elektroprivreda BiH, dijeli 50:50 između Radiotelevizije BiH i Federalne radiotelevizije. Niko iz vladajućih političkih struktura Federacije BiH nije dovodio u pitanje činjenicu da RTRS kompletan iznos, prikupljen po osnovu RTV takse na teritoriji ovog entiteta, zadrži za sebe. A zakon nalaže da sredstva od RTV takse budu uplaćena na jedinstven račun i da se dijele po principu 50% BHRTu, a po 25% entitetskim javnim RTV servisima. Nepoštivanje zakonskih obaveza i rješavanje statusa BHRT nije bilo predmet političkih razgovora. Da jeste, dug RTRS ne bi narastao na sadašnjih 102 miliona KM - navodi Jurišić.

Zastarjela oprema i drugi tehnički kapaciteti nedavno su doveli u pitanje emitiranje centralne informativne emisije Federalne televizije, koje je po prvi put u istoriji postojanja ovog javnog servisa kasnilo 40 minuta. Prošle sedmice, zbog kratkog spoja u trafo stanici, nije emitiran planirani program ni FTV-a ni BHRT-a tokom skoro cijelog dana. 

- Odavno nam je jasno da vlast RS-a ne želi BHRT, mada žele mjesta u Upravnom odboru, te su proteklih godina insistirali na zapošljavanju kadrova u ovoj medijskoj kući, od kojih su neki donosili skandalozne uredničke odluke.

Uprava BHRT-a može posvjedočiti šta sam uradila u protekle dvije i po godine. Bilo je veoma dramatičnih trenutaka i ishitrenih poteza, koji su stvari vraćale na početak, a mi ostajali usamljeni. Kažem “Mi”, jer će sivi RTV dom zauvijek biti moja druga kuća. Ipak plate radnicima su osigurane, što jeste osnovno ljudsko pravo - navodi Jurišić.

Dalje ističe da opstanak BHRT-a nije trenutno prioritet ni OHR-a ni Delegacije Evropske unije u BiH. Prioritet EU su dva zakona iz oblasti pravosuđa i formiranje ureda glavnog pregovarača. Usvajanje državnog budžeta mjesecima je bilo blokirano, između ostalog, zbog zahtjeva ministara Trojke i dva člana Predsjedništva BiH da se izdvoji 22 miliona za BHRT.

- Vrijeme je za odgovornost pred ljudima, koliko god ih se okupilo na protestima pred zgradom Parlamentarne skupštine BiH. Bez obzira na to što odgovornost svih u Parlamentarnoj skupštini ni u Vijeću ministara BiH nije ista, pitanje je kada će stanje eskalirati, te se svjetla ugasiti. Bez obzira što nas je sada malo na istoj strani, zahtjev Evropske komisije za samoodrživ javni RTV sistem sigurno će biti na stolu. Možda ne odmah, ali od toga EU neće odustati. A onda je “uzmi, a ne ostavi” i za oponente jake države i stabilne državne radiotelevizije - zaključila je Jurišić.

(FENA/au)