Izvor: Akta.ba
Piše: Jasmin Omeragić 
(Ekonomist i certificirani računovođa sa višedecenijskim iskustvom u praksi i teoriji finansija, računovodstva, poreza i revizije)

Penzija za mjesec oktobar ove 2025. godine će biti isplaćena za ukupno 462.491 korisnika penzije u Federaciji Bosne i Hercegovine. Izračunali su da će za tu isplatu biti isplaćeno oko 314,5 miliona KM, a te pare će se u visokom procentu već na dan isplate penzija „vratiti“ u kase apoteka, prodavnica, komunalnih preduzeća, pa i u državni budžet kroz pozamašni iznos PDV-a, ali i velikoj plejadi znanih i neznanih penzionerskih „kreditora i pozajmljivača“, pa i nekih banaka i mikrokreditnih fondacija, a možda i u džepove - kamatara... Jer samo penzioneri znaju kako se dovijaju da u mjesecu prežive četiri-pet dana s penzijom i onih 20 i pet-šest dana poslije potrošene penzije.

Međutim, vladari javnim novcem u Federaciji BiH u kontinuitetu „upozoravaju“ da im „manjka para“, pogotovo kada pare trebaju za penzije. Prema izvještajima Federalnog zavoda za PIO/MIO za isplatu penzija i jednokratnog dodatka za prvih devet mjeseci ove godine isplaćeno je 2 milijarde i 874 miliona KM. S druge strane, poreznici u svome poslijednjem izvještaju o uplaćenim javnim prihodima u periodu januar – septembar 2025. godine, između ostalog, naplatili su doprinosa za PIO/MIO ukupno 2.532.136.286 KM, pa je bilo i naplate poreza na dohodak i zaostalih prihoda od poreza fizičkih lica oko 696 miliona, kao i novčanih kazni cca 60 miliona (u kojim sredstvima, vrlo je moguće da, ima „dobar“ procenat i penzionerskih para). O „onih“ 79,5 milona KM namjenjenih za povećanje penzija, za koje stara vlast je pitala novu vlast gdje su potrošeni, mi ne bismo špekulirali!?

Samo bi se moglo ustvrditi da „priča“ da se za penzionere teško namiču sredstva potrebna za isplatu penzija – možda nekada ima i obilježja – priče za malu djecu! A sve ovo, samo zbog onih cca 500 miliona, koliko bi mogao „koštati“ novi obračun penzija.

Kako bilo da bilo, penzionersko klupko u Federaciji BiH se počelo odmotavati

Mada je na naslovnoj stranici Prijedloga datiran avgust 2025. godine, ipak je trebalo proći više od dva mjeseca da javnost „nekako tajno dođe“ do teksta sa predloženim izmjenama i dopuni veoma važnog dokumenta za brojnu populaciju stanovnika Federacije BiH, kojima je „peti“ u mjesecu (i možda koji dan iza petoga) još jedino u životu – ostao važan datum. Istina, u pitanju je (samo) „prijedlog“, kojemu bi možda mogli dodati i prefiks „iznuneđeni“, jer višegodišnja prijetnja masovnim protestima i drugi pritisci oficijelnih saveza i udruženja penzionera i umirovljenika, između ostaloga, doprinijeli su tome. Možda svemu ovome je išla na ruku i (pred)izborna godina i želja aktuelne vlasti da u finišu svoga mandata napravi rezultat i „osvoji bodove“ – ko zna..? Uglavnom, prvu četvrtinu ove teške, mučne i duge „utakmice“ penzioneri su, čini se, odigrali u svoju korist! Kada ovo kažemo, svakako mislimo na ono najvažnije:

Šta odnosi "stari", a šta donosi "novi" Prijedlog Zakona o izmjena i dopuni Zakona o PIO?

Naime, "stari“ član 79. Zakona o PIO/MIO u Federaciji BiH, vrlo važno pitanje usklađivanja penzija riješio je matematički jednostavno (ali po standard penzionera životno ugrožavajuće) tako da se penzije: „... usklađuju 15. aprila svake godine... u visini zbira 50% procenta porasta potrošačkih cijena i 50% procenta porasta bruto domaćeg proizvoda u Federaciji u prethodnoj godini... a najviše do stope rasta bruto domaćeg proizvoda u prethodnoj godini“.

Naravno, vrlo brzo (još u prvim godinama primjene još uvijek aktuelnog Zakona) penzioneri su shvatili da „nisu dobro prošli“, a da je doista tako, potvrdile su im i teške godine pandemije u kojima je započelo divljanje cijena osnovnih životnih namirnica, lijekova i komunalnih usluga, a što se produžilo i u narednim godinama, pa sve do današnjih dana. To je bilo povod niza poduzetih akcija penzionerskih udruženja s namjerom da se stanje uredi zakonodavno, jer svi drugi vidovi povremenih pomoći najugroženijim kategorijama sa najnižom penzijom, (pa i onima sa nešto višim penzijama), ali i one općinske, kantonalne i federalne jednokratne pomoći od 50, 100 KM (obično u izbornoj godini) pa jednom nekima „čak“ i po 250 KM - bile su sve drugo osim poboljšanje standarda penzionera.

Međutim, da se sve ipak može uraditi i puno bolje (i to već od 01.01.2026. godine) potvrdili su i navodi iz Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o PIO/MIO u Federaciji BiH, a zapravo samo u nekoliko vrlo konkretnih poteza:

- na osnovu zvaničnih statističkih podataka Federalnog zavoda za statistiku penzije se usklađuju dva puta godišnje i to: 1. januara i 1. jula svake kalendarske godine, i to po službenoj dužnosti - bez donošenja rješenja. Parametri su: stopa rasta odnosno smanjenja indeksa potrošačkih cijena i bruto plaća u Federaciji u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi;

- usklađivanje se vrši po stopi koja predstavlja zbir 60% stope rasta, odnosno smanjenja indeksa potrošačkih cijena i 40% stope rasta, odnosno smanjenja bruto plaće ako je stopa promjene indeksa potrošačkih cijena veća od stope promjene bruto plaće, ili jednaka toj stopi;

- po stopi koja predstavlja zbir 40% stope rasta, odnosno smanjenja indeksa potrošačkih cijena i 60% procenta rasta, odnosno smanjenja bruto plaće ako je stopa promjene indeksa potrošačkih cijena manja od stope promjene bruto plaće;

- za izračun učešća stope promjene potrošačkih cijena u zbroju stopa iz stava relevantni su apsolutni brojevi tih stopa;

- ako bi stopa koja predstavlja zbir stope rasta, odnosno smanjenja indeksa potrošačkih cijena i stope rasta, odnosno smanjenja bruto plaća, dakle ako bi taj zbir (ni) slučajno doveo do negativnog usklađivanja, penzije se onda - ne usklađuju;

- samo za početak primjene Prijedloga Zakona, to jest 01. januara 2026. godine, penzije se usklađuju sa stopom rasta indeksa potrošačkih cijena i stopom rasta bruto plaća u Federaciji u 2025. godini, u prethodnoj godini u odnosu na godinu koja joj prethodi. Dakle, već 01.07.2026. godine penzije bi trebale da se usklađuju u odnosu na polugodište koje mu prethodi;

- sve navedeno se neće odnositi i na penzije ostvarene u godini u kojoj se vrši usklađivanje, ali samo za tu godinu;

- osnov za novčanu naknadu za fizičku onesposobljenost je najniži iznos penzije isplaćen u decembru 2024. godine u Federaciji, usklađene za sva pripadajuća povećanja na dan ostvarivanja prava, a dalje se usklađuje u skladu sa članom 79. ovog zakona. Dakle, osnovica bi se vezala za fiksni i poznati parametar tj. najnižu penziju koja je isplaćena u decembru 2024. godine u Federaciji, ali bi bila usklađena za sva pripadajuća povećanja na dan ostvarivanja prava. Naime, uvođenjem više nivoa „najniže penzije“, bi došlo do značajnog umanjenja iznosa koji se ostvaruje u vidu naknade za tjelesno oštećenje, zakoplicirala bi se procjena ko se smatra izdržavanim članom porodice. Predviđeno je da se to prevaziđe na način da se osnovica veže za fiksni i poznati parametar, tj. najnižu penziju koja je isplaćena u decembru 2024. godine u Federaciji, i koja je usklađena za sva pripadajuća povećanja na dan ostvarivanja prava;

- famozni član 80. postojećeg Zakona o PIO/MIO kojim je bilo predviđeno da Vlada može odlučiti da jednom godišnje izvrši vanredno usklađivanje penzija u slučaju kada je stopa rasta realnog bruto domaćeg proizvoda u prethodnoj godini veća od 3% i ako nema akumuliranog deficita budžeta Federacije, (ali samo do najviše stope rasta realnog bruto domaćeg proizvoda u prethodnoj godini). – se briše, mada su predstavnici penzionera bili oštro protiv toga.

Najveće, moglo bi se reći, korjenite izmjene odnose se na član 81. Zakona, a iste se odnose na najnižu, zajamčenu i najvišu penziju. Naime, novom formulom za izračun visine najniže penzije urađeno je zapravo „raspakivanje“ zakona, i to na način da više neće moći biti jednaka penzija nekome sa 15 godina staža i onome sa punih 40 godina staža. Tako se predviđa da:

- najniža starosna penzija bude direktno ovisna od dužine penzijskog staža i da će se određivati u procentu od prosječne penzije isplaćene za decembar prethodne godine, usklađene u godini ostvarivanja prava:

- za 15 godina penzijskog staža i više, a manje od 20 godina ne može biti niža od 60%,

- za 20 godina penzijskog staža i više, a manje od 25 godina ne može biti niža od 65%,

- za 25 godina penzijskog staža i više, a manje od 30 godina ne može biti niža od 70%,

- za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 35 godina ne može biti niža od 75%,

- za 35 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 godina ne može biti niža od 85%, te

- za 40 godina penzijskog staža i više, ne može biti niža od 95%.

Doista je i previše neformalnih i, reklo bi se, pretpostavljenih izračuna očekivanih iznosa najniže penzije, pa se tako na raznim portalima “vrte” informacije da bi na temelju prosječne penzije budući penzioneri mogli očekivati:

- sa 15 do 19 godina, 11 mjeseci i 30 dana staža oko 390 KM penziju,

- sa 20 do 24 godina, 11 mjeseci i 30 dana staža oko 423 KM,

- sa 25 do 29 godina, 11 mjeseci i 30 dana staža oko 456 KM,

- sa 30 do 34 godina, 11 mjeseci i 30 dana staža oko 520 KM,

- sa 35 do 39 godina, 11 mjeseci i 30 dana staža oko 553 KM, te

- sa 40 i više godina staža penzija ne bi trebala biti niža od 618 KM)

- ukoliko je starosna penzija određena u manjem iznosu od najnižeg iznosa penzije utvrđenog ovim članom isplaćuje se najniža penzija;

- pravo na zajamčenu penziju ostvariti će onaj osiguranik koji je stekao 40 godina staža osiguranja (i više), i to u slučaju kada je penzija određena u manjem iznosu od penzije utvrđene po novoj formuli;

- za korisnike porodične, odnosno invalidske penzije, u slučajevima kada je ista određena u manjem iznosu od najnižeg iznosa penzije utvrđenog ovim članom, isplaćuje se najniža penzija, a iznos te penzije ne može biti niži od 90% od prosječne penzije isplaćene za decembar prethodne godine, i usklađene u godini ostvarivanja prava, a prema podacima nosioca osiguranja;

- i na koncu, najviši iznos penzije iznosi 5 (pet) najnižih penzija iz decembra 2024. godine usklađene za sva pripadajuća povećanja na dan ostvarivanja prava, a dalje se usklađuje u skladu sa članom 79. ovog zakona.

Ima dosta stvari koje imaju smisla...

U obrazloženju razloga za predložene izmjene člana 81. Zakona o PIO/MIO, između ostaloga, navodi se da je: „... zadržan zaštitni mehanizam najniže penzije...“, ali da su se ipak desile i: „... značajne korekcije u vidu osiguranja više nivoa najnižeg iznosa penzije korisnicima prijevremene starosne penzije“. Loptica se „prebacuje“ udruženjima penzionera tako što se dalje navodi da je: „prijedlog udruženja penzionera... ukazao na potrebu da se sistem penzijskog osiguranja u Federaciji BiH treba zaštiti od malverzacija i zloupotreba, koje su evidentne...“, jer zapravo: „... osiguranici manipulišu sistemom kroz postojeću odredbu gdje svjesno idu na minimalan broj godina osiguranja (15 godina staža)“, te „k'o biva“ na taj način od 200 do 300 KM izračunate penzije istu (zahvaljujući postojećim zakonskim rješenjima, a nikako mađioničarskim trikovima) primaju u iznosu od nepunih 600 KM.

Nastavak teksta čitajte ovdje. 

(DEPO PORTAL/ad)