U haremu Gazi Husrev-begove džamije danas je obavljen dženaza-namaz Halilu Brzini, šejhu Nakšibendijske tekije Mejtaš u Sarajevu i penzionisanom generalu Armije Republike Bosne i Hercegovine.

Dženazu je predvodio reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović. 

– Na bolji svijet ispraćamo gaziju i šejha. Ožalošćeni smo njegovim odlaskom, a prazninu koja je ostala iza njega možemo popuniti uspomenama, ali je ne možemo nadoknaditi – izjavio je reisul-ulema Kavazović. 

Istakao je da je život šejha Brzine bio ispunjen stalnom borbom i svođenjem računa sa sobom, s ciljem da se otupi oštrica zla i otvore putevi dobra. 

– Svjedočimo da je bio gazija i da je u životu mnogo više davao nego uzimao. U svom uvjerenju i onome što je radio bio je ustrajan i nepokolebljiv. Koristio je svaku priliku da se založi za sve nas, pomogne i osokoli. Učitelji poput njega danas su nam nasušna potreba – poručio je reisul-ulema.

Šejh Brzina je rođen 1953. godine u Stocu. Po završetku studija, radio je u Željezari Zenica, a početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu aktivno se uključuje u odbranu zemlje.

Tokom agresije bio je jedan od ključnih ljudi u formiranju Sedme muslimanske brigade, elitne jedinice Armije Republike Bosne i Hercegovine, koja je bila poznata po snažnom vjerskom i moralnom kodeksu ponašanja.

U vjerskim i vojnim krugovima bio je poznat i po svom duhovnom imenu Halil Hulusi Nakšibendi el-Bosnevi.

Nakon agresije, imenovan je za komandanta Prvog korpusa Armije Republike BiH, ali se zbog narušenog zdravlja ubrzo povukao i otišao u prijevremenu penziju.

Imao je značajnu ulogu u izgradnji i obnovi nekoliko džamija i tekija.

Za doprinos odbrani Bosne i Hercegovine odlikovan je najvišim ratnim priznanjima, među kojima se posebno izdvaja "Zlatni grb s mačevima", koji mu je lično uručio predsjednik Alija Izetbegović 1998. godine.

Na ahiret je preselio u 72. godini života u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, gdje je posljednjih sedmica bio na liječenju.

(MINA/DEPO PORTAL/ad)