Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije zaprimila je novu dojavu o pronalasku invazivne strane vrste, crvenouhe kornjače (Trachemys scripta elegans), i to na području naselja Vid, koje se nalazi unutar europske ekološke mreže Natura 2000 – Delta Neretve. Ovo područje ujedno je i jedno od ključnih lokacija projekta „LIFE for Mauremys“, usmjerenog na zaštitu zavičajnih vrsta močvarnih staništa, piše Slobodna Dalmacija.
 

Jedinku je uočio savjesni mještanin koji je svoj nalaz prijavio nadležnoj javnoj ustanovi. Sukladno Planu upravljanja invazivnom vrstom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, djelatnici Javne ustanove su kornjaču preuzeli, privremeno zbrinuli te transportirali u prihvatni centar, Zoološki vrt Grada Zagreba, koji služi kao utočište za ovu problematičnu invazivnu vrstu.

Ova kornjača porijeklom je iz jugoistočnog dijela Sjedinjenih Američkih Država i sjeveroistočnog Meksika, a širom svijeta je proširena prvenstveno zahvaljujući intenzivnoj trgovini kućnim ljubimcima. Nekad popularan „suvenir“ iz pet shopova, crvenouha kornjača je danas jedna od stotinu najgorih invazivnih vrsta na svijetu, kako zbog svog utjecaja na biološku raznolikost, tako i zbog moguće opasnosti po ljudsko zdravlje.
 

Zbog svoje veličine, agresivnosti, ranog spolnog sazrijevanja i iznimnog reproduktivnog kapaciteta, ova vrsta lako istiskuje zavičajne kornjače, barsku (Emys orbicularis) i riječnu kornjaču (Mauremys rivulata)  iz njihovih staništa. Osim toga, svejed je i predator: jede ribu, rakove, vodozemce, ptičja jaja pa čak i mladunce, a može biti i prenositelj patogena i parazita, uključujući salmonelu.

Lokalitet Vid u središtu je prirodnog i kulturnog krajolika doline Neretve, a ujedno i projektno područje projekta „Riječna kornjača – očuvanje krovne vrste sredozemnih vlažnih staništa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji – LIFE for Mauremys“, koji se provodi od listopada 2022. u suradnji s više partnera. Cilj projekta je očuvanje riječnih i barskih kornjača te uklanjanje invazivnih vrsta iz njihovih staništa na području Delte Neretve, Majkova, Konavoskog polja i Stonskog polja.
 

Jedna od ključnih aktivnosti upravo je hvatanje i uklanjanje crvenouhih kornjača, koje predstavljaju direktnu prijetnju oporavku i opstanku autohtonih vrsta.

Veliki broj crvenouhih kornjača završio je u prirodi ne svojom voljom, nego zbog neodgovornih vlasnika koji su ih, kada su postale prevelike za akvarije, jednostavno pustili u obližnje rijeke, jezera i močvare. Zbog toga projekt LIFE for Mauremys uključuje i intenzivne edukativne aktivnosti, posebice usmjerene prema djeci i mladima, s ciljem osvještavanja štetnosti puštanja kućnih ljubimaca u prirodu.

Pustiti neželjenog ljubimca u prirodu nije samo neodgovorno već i ilegalno. Prema važećem zakonodavstvu, za unošenje invazivnih vrsta u prirodu predviđene su značajne novčane kazne. Vlasnici koji se više ne mogu brinuti o svojim životinjama mogu se obratiti nadležnim županijskim institucijama ili Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
 

U Hrvatskoj se invazivne vrste poput crvenouhe kornjače organizirano uklanjaju na više lokacija, a aktivnosti provode javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode u suradnji s udrugama poput Hyla i Biom. Posebno značajnu ulogu u tom procesu često imaju lokalni ribolovci koji nenamjerno uhvate invazivne vrste, ali ih zatim prijave i predaju nadležnim tijelima. 

(DEPO PORTAL/dg)