Najnoviji kvartalni podaci Porezne uprave Federacije BiH potvrđuju da odluka o uvođenju neradne nedjelje nije dovela do smanjenja prometa u sektoru trgovine, već naprotiv, da je ukupni maloprodajni promet zabilježio rast.

Prema dostavljenim podacima u periodu od 17. novembra 2023. do 17. februara 2024. godine, ukupan fiskalizovani promet ostvaren u sektoru maloprodaje u Federaciji BiH iznosio je 3,74 milijarde KM, dok je godinu dana kasnije, nakon primjene odluke o neradnoj nedjelji, taj iznos povećan na 3,81 milijardu KM, što predstavlja nominalni rast od 67,2 miliona KM, saopćeno je iz Federalnog ministarstva trgovine.

"Ovi podaci jasno pokazuju da tvrdnje o navodnom ekonomskom padu zbog neradne nedjelje nisu tačne. Praksa pokazuje da su potrošači jednostavno prilagodili svoje potrošačke navike i kupovinu prebacili na druge dane u sedmici. Osim toga, poboljšani su radni uslovi za zaposlene u sektoru trgovine, što je bio jedan od ključnih ciljeva ove odluke", rekao je federalni ministar trgovine Amir Hasičević.

Jedan od glavnih argumenata protivnika neradne nedjelje bio je da će zabrana rada u Federaciji BiH potaknuti građane da odlaze u Republiku Srpsku radi kupovine, čime bi se prihod "prelio" u drugi entitet. Međutim, fiskalni podaci ne potvrđuju ovu pretpostavku, trgovine u Federaciji BiH ne bilježe pad prometa, što ukazuje na to da eventualna potrošnja građana u RS-u nedjeljom nije imala značajan utjecaj na ekonomske tokove Federacije BiH.

"Analiza fiskalnih podataka pokazuje da nedjeljna potrošnja građana Federacije BiH u tržnim centrima unutar entiteta Republika Srpska nije imala značajan makroekonomski utjecaj na ukupni promet u maloprodajnom sektoru Federacije BiH. Preusmjeravanje potrošačkih navika na ostale dane u sedmici rezultiralo je očuvanjem stabilnosti prihoda. Ovim se demantuje narativ da je neradna nedjelja dovela do osjetnog odliva prihoda i destabilizacije trgovinskog sektora u Federaciji", istakao je ministar Hasičević.

Odluka o uvođenju neradne nedjelje donesena je na inicijativu Sindikata trgovačkih radnika, uz široku podršku poslodavaca, parlamentaraca, udruženja potrošača i građana.

Ankete provedene među potrošačima pokazale su da više od 70 posto građana podržava ovu mjeru, dok su radnici u trgovini istakli da je neradna nedjelja značajno poboljšala kvalitet njihovog života, te da bi ukidanje neradne nedjelje ponovo značilo udar na radnička prava.

"Radnici su se prilagodili, potrošači su se prilagodili, a rezultati pokazuju da nije došlo do smanjenja prometa. Naprotiv, bilježimo nominalni rast prometa u Federaciji BiH za prva tri mjeseca od uvođenja neradne nedjelje u trgovinama. To znači da smo postigli dvostruku korist, zaštitili radnike i zadržali stabilnost tržišta. Podsjećam da je neradna nedjelja uvrštena u Zakon o unutrašnjoj trgovini na inicijativu Sindikata trgovačkih radnika, da je neradna nedjelja dobila punu podršku poslodavaca koji su tada istakli da im je najvažnije zadovoljstvo njihovih uposlenika i u konačnici da su i građani u javnim raspravama, a kasnije i parlamentarci dali punu saglasnost za ovaj zakon i uvođenje neradne nedjelje - kaže ministar Hasičević.

Kako bi se zadovoljile specifične potrebe turističkog sektora, određeni objekti su izuzeti iz ove regulative, poput zanatskih radnji, suvenirnica, ugostiteljskih objekata, cvjećara, pekara, prodajnih objekata koji su u sastavu željezničkih i autobuskih stanica, aerodroma, hotela, vjerskih i kulturnih kompleksa, muzeja, parkova prirode, benzinskih pumpi.

"Dakle, fiskalni podaci jasno pokazuju da uvođenje neradne nedjelje, odnosno primjena člana 18. Zakona o unutarnjoj trgovini, nije imalo negativan ekonomski učinak na trgovinu u Federaciji BiH. Naprotiv, promet je povećan, a argumenti da će se kupci masovno prebaciti na kupovinu u RS nisu se pokazali tačnim. Ova mjera tako ostaje primjer uspješnog balansa između zaštite radničkih prava i očuvanja ekonomskih interesa trgovinskog sektora", poručio je ministar Hasičević.

(FENA/jk)