Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) odbio je zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu nekadašnjeg političkog lidera Hrvatske Republike Herceg-Bosne (HRHB) Jadranka Prlića, osuđenog na 25 godina zatvora zbog zločina počinjenih u BiH.

Predsjednica Mehanizma, sutkinja Graciela Gatti Santana, u svojoj odluci je navela da su zločini za koje je Prlić osuđen veoma ozbiljni, što ne ide u prilog njegovom puštanju na prijevremenu slobodu - prenosi BIRN BiH.

Mehanizam je 2021. godine odbio Prlićev zahtjev za puštanje na prijevremenu slobodu jer on tada, između ostalog, nije bio odslužio dvije trećine zatvorske kazne. U posljednjoj odluci se navodi da je Prlić u aprilu 2024. godine odslužio dvije trećine svoje kazne, čime je ispunio uslove za razmatranje prijevremenog puštanja na slobodu.

Sutkinja Gatti Santana je između ostalog navela da je, prema dostupnim informacijama, Prlićevo ponašanje u zatvoru veoma dobro i kao takvo zaslužilo svaku pohvalu.

- Međutim, dobro ponašanje u zatvoru ne može samo po sebi demonstrirati rehabilitaciju osobe osuđene za neke od najgnusnijih međunarodnih zločina - navela je ona.

U svojoj odluci Gatti Santana je navela da Prlić tvrdi da prihvata presudu, svoju ulogu u zločinima za koje je osuđen, te izražava kajanje i saučešće bošnjačkim žrtvama i njihovim porodicama.

- Svjestan sam da će moje izjave vjerovatno naići na nerazumijevanje i odbijanje, čak i među ljudima nacije kojoj pripadam. Također sam svjestan da će mnogi sumnjati u moje motive. Međutim, nije mi teško prihvatiti ovaj teret jer to moram i želim. Iz pobožnosti i suosjećanja za žrtve. Za Bosnu i Hercegovinu i njenu budućnost. Konačno, radim ovo zbog sebe i svoje savjesti, da bih kao ljudsko biće, uprkos svemu, mogao da nastavim da živim - naveo je Prlić u svojoj izjavi na koju se pozvala sutkinja Gatti Santana.

Ona je u odluci ipak zaključila da Prlićevo općenito prihvatanje odgovornosti za svoje zločine ne demonstrira u dovoljnoj mjeri kritičko razmišljanje ili iskreno kajanje, kao i da njegovi izrazi kajanja još nisu potkrijepljeni opipljivim dokazima o rehabilitaciji.

Mehanizam je prilikom donošenja odluke uzeo u obzir i stav udruženja i žrtava koje su se usprotivile prijevremenom puštanju na slobodu.

- Dok Prlić ispunjava uslove za razmatranje prijevremenog puštanja na slobodu, velika težina njegovih zločina i njegova nedovoljna demonstracija rehabilitacije su značajni faktori koji ne idu u korist takvog oslobađanja. Dalje, nema dokaza preda mnom koji potvrđuju postojanje uvjerljivih humanih razloga koji bi opravdali nadjačavanje ove negativne ocjene - zaključila je predsjednica Mehanizma.

Ovom odlukom Mehanizam je informisao vlasti Velike Britanije, gdje Prlić služi kaznu, da će on svoju zatvorsku kaznu završiti u augustu 2032. godine.

Haški tribunal je u novembru 2017. osudio Prlića s petoricom drugih visokih zvaničnika HRHB-a i izrekao mu zatvorsku kaznu u trajanju od 25 godina.

Nekadašnjem ministru odbrane HRHB-a Bruni Stojiću, načelniku Glavnog štaba Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Slobodanu Praljku i zamjeniku komandanta HVO-a Milivoju Petkoviću izrečene su zatvorske kazne u trajanju od po 20 godina. Kaznu od 16 godina dobio je bivši komandant Vojne policije HVO-a Valentin Ćorić, a predsjednik komisije HRHB-a za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić 10 godina zatvora.

Tokom izricanja presude Praljak je popio otrov i preminuo istog dana - prenosi BIRN BiH.

(FENA/au)