Planetarni znanstvenik Guillaume Robuchon s University of California u Santa Cruzu rekao je na konferenciji American Geophysical Uniona u San Franciscu da bi prema računalnom modelu Plutonova ledena kora mogla biti debela oko 200 kilometara, a sloj vode ispod nje oko 100 kilometara.

Površina malenog planeta vjerojatno se smrzava na oko -230 stupnjeva Celzijevih. Međutim, u njegovoj kamenoj jezgri moglo bi biti dovoljno radioaktivnog kalija – najmanje 100 dijelova na milijardu - za nuklearne procese koji bi zagrijavali vodu (kamenje na Zemlji sadrži oko 0,01 posto radioaktivnog kalija-40). Prema ovom modelu sav kamen morao bi biti koncentriran u jezgri, a toplina bi se stvarala u raspadu radioaktivnog kalija.

Konačan odgovor na pitanje postoje li okeani na Plutonu dat će letjelica New Horizons koja bi do planeta trebala stići 2015. Ako ga nema, Pluton bi na polovima trebao biti prilično ravan, a na ekvatoru bi trebalo postojati zadebljanje – ostatak iz ranih dana kada se brže okretao.

No ako okean postoji, površina planeta trebala bi otkriti pukotine koje su nastajale postupnim hlađenjem i time debljanjem polarnih kapa. Naime, led bi se u tom slučaju širio i pucao. U slučaju da postoji led, a da vode nikada nije bilo, hlađenje bi izazvalo skupljanje leda, jer se njegova zapremina na nižim temperaturama smanjuje.

'Voda je dobar izolator... Za sada radimo predviđanja, a jesu li tačna ili ne, saznat ćemo kada New Horizons stigne onamo', rekao je Francis Nimmo, s University of California.

Ako sonda potvrdi postojanje oceana, Pluton će ući u ekskluzivno društvo tijela poput Titana, Europe i Enkelada na kojima bi također moglo biti uslova potrebnih za razvoj života.

Pluton je drugi po veličini patuljasti planet Sunčevog sistema, iza Eride. Do 24. augusta 2006. smatrao se devetim planetom, no na konferenciji IAU u Pragu usvojena je definicija kojom je svrstan u novu kategoriju tzv. 'patuljastih planeta'. Od tada se službeno naziva 134340 Pluton.

Srednji polumjer mu je 1.195 kilometara. Njegov najveći prirodni satelit, Haron, neobičan je po tome što je najveći satelit u odnosu na matično tijelo u Sunčevom sistemu, tako da se ne okreće oko Plutona nego se oba okreću oko zajedničkog centra među njima. Zbog toga ih mnogi znanstvenici smatraju dvojnim planetima. Godine 2005. otkriveno je da ima još dva manja satelita koji su nazvani Niks i Hidra.

(tportal.hr/md)