Predstavljanje monografskog izdanja "Maurović, stripovi u boji" velikog slikara i crtača Andrije Maurovića i scenariste Norberta Neugebauera, održat će se u četvrtak, 6. marta u 19.30 u Galeriji sarajevskog BKC-a.

O knjizi, koju je objavila izdavačka kuća Više od stripa, govorit će: Alija Balta, urednik monografije i grafičar; Midhat Ajanović, pisac, profesor filma, filmski autor i karikaturista; te Ahmed Bosnić, bosanskohercegovački novinar, publicist i istraživač. Razgovor će voditi Ivana Golijanin.

Monografija se sastoji od kolornih stripova: "Pripovijest o ukletoj lađi", "Kišova zagonetka", "Biser zla", "Uglomi, gospodar pećina", "Djevojka sa Sierre", "Čuvaj se Senjske ruke" i tekstova različitih autora o poetici Andrije Maurovića. Za monografiju su pisali: Alija Balta, Midhat Ajanović, Karim Zaimović, Zoran Đukanović, Veljko Krulčić, Sergej Karova i drugi.

Kako se Maurović vratio stripu

Krajem pedesetih godina prošlog stoljeća NIP Vjesnik (Zagreb) dobiva novu bakrotiskarsku rotaciju, u to doba najmoderniju u bivšoj Jugoslaviji, što je omogućilo njihovim izdanjima da zablistaju punim sjajem. Mladen Bjažić, prvi urednik Plavog vjesnika, popularnog lista za mlade, iskoristio je povoljne okolnosti u punom kapacitetu, obogativši list kolornim stripovima, a kolorne stranice naslovima, karikaturama, ilustracijama i fotografijama u boji. Pun pogodak je bio uvođenje stripa "Dan Dare" Franka Hapsona na prvu i posljednju stranicu lista. Bjažić, na taj način likovno-grafički zaokružuje Plavi vjesnik, a slavni britanski strip postaje njegov trade-mark.

Nakon perioda apstinencije od rada na stripu, Andrija Maurović, na nagovor Mladena Bjažića ponovo se vraća ovom mediju. Nakon kratkog urednikovanja Antuna Patika u Plavom vjesniku, posrećilo se Nenadu Brixiju (najdugovječnijem uredniku legendarnog lista) da realizira sa genijalnim autorom sedam stripova! I to kakvih stripova! Rađenim slikarskom tehnikom, dotad neviđenom na našim prostorima, ali i šire – u svjetskim okvirima. Stripovi su nastali i objavljeni u periodu od 1960. do 1964. godine.

Stripska čitalačka publika, nakon četiri decenije od gornjemilanovačkog strip-albumskog izdanja moći će iznova čitati Maurovićeve stripove u boji, u još raskošnijem integralnom ruhu, na većem formatu, sa većim kadrovima stripa, po tri pasice/kaiša po stranici (kako je to već postala praksa naših monografskih izdanja). Ovim stripovima to daje jednu potpuno drugačiju kreativnu dimenziju – sasvim novi  likovni i stripski diskurs – u sagledavanju, razumijevanju i iščitavanju ovih iznimno kvalitetnih djela. 

Treba istaći i golemi scenaristički doprinos Norberta (Nobika) Neugebauera u nastanku i realizaciji kolornih stripova Maurovića. Upravo je Nobika (kako su ga od milja zvali) po književnim predlošcima, adaptirao sve ove naslove u stripovski medij.

- U povijesti stripskog medija (sa likovnog aspekta), među ponajbolja ostvarenja spadaju kolorni stripovi Andrije Maurovića. Kišova zagonetka, Biser zla, Djevojka sa Sierre i Čuvaj se senjske ruke – rađena u gvašu, tempera tehnici, u sepia tonovima i u tušu – remek-djela devete umjetnosti, neprevaziđena su do danas. I na ovom polju bio je pionir, ali i u mnogim drugim segmentima strip-umjetnosti bio je ispred svog vremena. Maurovićeva inventivnost, u ovom slučaju, ogleda se u njegovom umjetničkom pristupu: u rješavanju likovnih problema na kolornim stripovima. Poput starih majstora, on tretira svaki kvadrat kao zasebno platno, svaki kaiš, kao diptih ili triptih, svaku polutablu kao inegralni dio, vodeći računa studiozno, o svakom segmentu unutar "slike", ne zapostavljajući glavni kontekst narativa – struktuiranja cjelovite oslikovljene priče - naveo je Alija Balta.

-...ali ipak, ostaje doza gorčine što priznanja Maurovićevoj bravuroznoj zaostavštini dolaze tek poslije njegove smrti i što je naša kulturna javnost dugo negirala činjenicu da bi trebalo da bude ponosna što je u ovoj sredini živio i stvarao jedan takav genije kao što je bio Andrija Maurović - pisao je Karim Zaimović u Našim danima 1987. godine.

O Mauroviću 

Andrija Maurović, crtač stripa i ilustrator (Muo kraj Kotora, 29. III. 1901 — Zagreb, 2. IX. 1981). U Dubrovniku završio gimnaziju 1922. te, upisavši se s preporukom Ivana Meštrovića, 1923.–24. studirao na ALU u Zagrebu. Isprva je objavljivao ilustracije i karikature u dubrovačkom humoristično-satiričnom časopisu Jež (1921–23), u kojem je oživljavao povijesne likove (Madame Pompadour, 1921) i političke teme (Demokracija, 1921). Prvi mu je strip, Vjerenica mača, objavljen 1935. godine, a u sljedeće dvije godine pojavit će se velik broj Maurovićevih stripova, među kojima su: Podzemna carica, Ljubavnica s Marsa, Trojica u mraku i mnogi drugi. 

Na oblikovanje i dramaturgiju nekih Maurovićevih stripova utjecali su i tada popularni westerni. Stvorio je galeriju likova koji će se, što je inače rijetko za Maurovića, ponavljati u nekoliko stripova: tajanstvenog pravednika Crnog Jahača, pjesnika lutalicu Polaganu Smrt i simpatičnog tvrdoglavog starca Starog Mačka. Njegovi su radovi ušli u sve svjetske publikacije i preglede. U Ljubljani je sedamdesetih utemeljena i nagrada Kluba devete umjetnosti koja je nosila njegovo ime (Andrija). Ime mu se našlo i u Svjetskoj enciklopediji stripa.

O Neugebaueru 

Norbert (Nobika) Neugebauer rođen je 1917. u Tuzli. Gimnaziju je završio u Zagrebu, a zatim upisao slavistiku na Filozofskom fakultetu gdje je odslušao sedam semestara. Sa svojim bratom Walterom našao se među pionirima domaćeg crtanog filma. U prvom našem crtanom filmu “Veliki miting” Norbert je vodio režiju. On i Walter započeli su s “proizvodnjom” nanizanih sličica još u vrijeme kada je strip predstavljao novost iz inozemstva. Od 1935. kada su objavili svoje prve strip-šale njihova je mašta stvorila čitav niz popularnih junaka stripova. 

Najpoznatiji među njima su Bimbo i Hanzek, Patuljak Nosko, Srećko – gladni kralj, Mali Muk, Dado, Zvrkić i Zbrkić, Puž beskućnik, Tri lijenčine i dr. Sve u svemu. Napisao je blizu dvije stotine scenarija za stripove, bilo šaljivih ili onih s temama iz životinjskog carstva, bilo pustolovnih ili onih rađenih prema poznatim romanima za mlade. Tokom saradnje s Plavim vjesnikom, u tandemu s Andrijom Maurovićem, a zatim i s Julesom Radilovićem i Vladimirom Delačem, Neugebauer će kreirati čitav niz vrijednih ostvarenja i postati jedan od najvažnijih i najplodnijih scenarista u povijesti jugoslovenskog stripa.

(DEPO PORTAL/au)