Upozorenje bh. građanima

Stručnjak za cyber kriminal: 'Dark web nije velika prijetnja za pasoše, ali pazite na e-džeparenje'

Hronika17.02.25, 11:09h

Stručnjak za cyber kriminal: 'Dark web nije velika prijetnja za pasoše, ali pazite na e-džeparenje'
- Da je napravljen proboj u bazu IDDEEA-e, mi bismo imali više od nekoliko miliona važećih pasoša na dark webu, što nije slučaj - navodi Đaltur

 

 

Pasoši građana BiH prodaju se na dark webu. Kako su završili tamo? O ovoj temi, ali i o elektronskom džeparenju govorio je stručnjak za cyber sigurnost Vahidin Đaltur.

 

Na početku razgovora ističe da su nam odavno završili pasoši na dark webu, a to možemo vidjeti ako se zakačimo na dark web i pokušamo da pronađemo, prenosi N1.

 

- Kad kažemo ‘završili su nam pasoši na dark webu’, nije to tako strašno. Na prvu to izgleda strašno. BiH koristi zadnje sigurnosne pasoše, tehnologije i standarde po kojima se oni izrađuju kao i najsavremenije tahnologije i upisuju podatke u te pasoše. Biometrijski podaci se nalaze u beskontaktnom čipu koji je sastavni dio tog pasoša. Ukoliko kažemo mi ‘imamo na dark webu pasoš, koji neko želi iskopirati i napraviti neki dokument’, ne možete prekopirati podatke sa tog čipa jer niste ni došli do njih. Vi ste došli do preslike skeniranog ili iskopiranog pasoša. Niste došli do cijelog dokumenta - rekao je Đaltur, dodajući da je napravljen proboj u bazu IDDEEA-e, mi bismo imali više od nekoliko miliona važećih pasoša na dark webu, što nije slučaj.

 

Ističe i da sa takvim lažnim pasošom ne biste mogli preći granicu. Za šta se oni koriste?

 

- Oni se koriste za krađu identiteta, kada trebate na određenim stranicama, kladionicama, upisati broj pasoša, da biste, napravili neki nalog, izvršili neke isplate, tako da se oni mogu zloupotrijebiti, a ne na taj način da se pređu granice. Isto to važi i ličnu kartu - pojašnjava stručnjak.

 

Kako dođu ti pasoši na dark web? To je samoindikativno, navodi.

 

- To vam je kad putujete u Evropu, recimo, idete u hotel, prva stvar je čekiranje i iskopiraju vam prvu stranicu pasoša. U biti ne bi trebali da vam to traže, trebali bi samo uzeti dokument na uvid. Manje je zlo kad vam iskopiraju na papir pasoš, nego kad ga skeniraju. Zatim imate turističke agencije, ambasade… - ističe on.

 

E-džeparenje

 

Što zemlja ima veći status, tako i ti pasoši koštaju više, dodaje, upravo zbog biometrijskog kontaktnog čipa, teško je ili nemoguće izraditi identičnu kopiju takvog pasoša, pogotovo što svaki graničar vidi svaki prelazak granice, ko je sa vama bio u vozilu itd.

 

Prije na svako ovjeravanje zdravstvene knjižice, tražena vam je na uvid lična karta, od prije nekoliko godina, ističe Đaltur, oni više ne smiju tražiti. Naglašava da u hotelima građani isto ne moraju davati dokumente.

 

- Neka prepišu rukom, a ne morate davati svoj pasoš - tvrdi Đaltur.

 

Posebnu pažnju je skrenuo i na tzv. elektronsko džeparenje koje je prisutnu već pet godina.

 

- Kartice koje imaju beskontaktno plaćanje, imaju čip u sebi, koji djeluju u krugu nekoliko metara. Ljudi tako rade elektronske džeparenje. Postoji uređaj koji se pretvara da je POS terminal na kasi. Kad ste dovoljno blizu te kartice možete prebaciti određenu svotu novca tu, i otići recimo u tržni centar i kretati se među ljudima i skupljati novac od 5 do 10 KM bez ikakvih problema - rekao je Đaltur, dodajući da postoje novčanici koji mogu to spriječiti.

 

(N1/DEPO PORTAL/au/Foto: Screenshot)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook