Povodom Prijedloga izmjene Krivičnog zakona Federacije BiH, P.E.N. Centar u Bosni i Hercegovini oštro osuđuje sve češće napade na slobodu govora i upozorava da takav trend vodi ka cenzuri i ograničava neka od osnovnih prava garantovanih Ustavom BiH te nizom drugih dokumenata koji su usvojeni na državnom nivou. Posljednji pokušaj napada na slobodu govora vidimo u Prijedlogu izmjene Krivičnog zakona Federacije BiH, a tiče se uvođenja sankcija i zatvorskih kazni za objavljivanje fotografija, snimaka i spisa bez prethodne saglasnosti osoba na koje se navedeni dokumenti odnose, ne praveći razliku u vezi s tim je li riječ o javnim ličnostima i javnim institucijama ili o privatnim osobama.

Ukoliko bude usvojen, ovakav će prijedlog zakona uskratiti građanima i građankama, kao i predstavnicima i predstavnicama medija, mogućnost da prate rad javnih službi, uključujući policiju, uposlenike/ce javnih institucija te osobe koje obnašaju javne funkcije, i da na taj način skrenu pažnju na eventualne nepravilnosti u njihovom radu. O Prijedlogu zakona već se oglasio niz organizacija i pojedinaca, upozorivši na potrebu da se uspostavi razlika između zaštite prava na privatnost i prava medija i samih građana da (se) informišu o pitanjima od javnog interesa. 

Predloženo zakonsko rješenje ugrožava ne samo rad medija i novinara već i djelovanje aktivista i aktivistkinja, naročito o problemima ekološkog aktivizma u kontekstu rasprodaje javne imovine stranim investitorima i raznih ekocidnih “megaprojekata”. Ovakav zakon će dovesti do situacije da niko neće smjeti slikati ogromne brane na presušenim rijekama niti posječene šume na razorenim planinama jer će uzbunjivanje javnosti biti kažnjivo zatvorom. Još jedna užasna posljedica ovakvog zakonskog rješenja bila bi nemogućnost građana i građanki da dokumentuju nasilničko i/ili nezakonito ponašanje ili postupanje svake vrste, što lako dovodi do otvorene stimulacije svih oblika takvoga djelovanja i do ugrožavanja javne sigurnosti.

Apsurdna je činjenica da još od 2013. godine na državnom nivou postoji Zakon o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju (tzv. Zakon o zviždačima), kao što ga imaju i mnoge evropske i druge zemlje, a sada se nastoji uvesti propis koji je u potpunoj suprotnosti ne samo sa tim zakonom nego sa cijelom evropskom agendom i s raznim međunarodnim standardima i propisima, pa i sa našim zakonima o pristupu informacijama.

Napominjemo da je niz institucija na području Federacije BiH – bez pravnog osnova – uveo pravilo kojim se građanstvu onemogućava da unutar tih institucija snimaju ili fotografišu. Usvajanje spomenutog prijedloga ovu će praksu ozakoniti iako nema uporište u pravnim aktima. 

Prijedlog ovog zakona samo je jedan u nizu pokušaja napada na slobodu govora u Bosni i Hercegovini, čemu su građani i građanke i civilni sektor izloženi već godinama. Vraćanja klevete na području Republike Srpske, pokušaji uvođenja cenzure pod isprikom kontrole “lažnih vijesti” na području Kantona Sarajevo, izricanje kazni za javno oglašavanje putem društvenih mreža u nekoliko kantona Federacije BiH, najava Milorada Dodika o pooštravanju zakona o nevladinim organizacijama, na šta upozorava Transparency International, te stalni napadi i pritisci na građane/ke i medije – sve su to ozbiljni razlozi za zabrinutost. Evropska Komisija je u nizu izvještaja tokom proteklih godina izrazila zabrinutost za stanje medijskih sloboda, ali i slobode govora generalno, primjećujući porast slučajeva napada i zlostavljanja medijskih radnika/ca i političkog pritiska. Isto je primijetila i grupa istraživača koji su još 2023. godine bili u misiji istraživanja stanje slobode govora. Njihova zaključak je bio da mediji u Bosni i Hercegovini “rade u okruženju koje guši slobode”, te da medijski radnici/ce djeluju u “nesigurnom okruženju”, stoji i saopštenju za javnost Upravnog odbora P.E.N. Centra u BiH.

(DEPO PORTAL/jk)