Piše: Vanja ŠUNJIĆ 

Photo: Almir  ZRNO 

Video prilog: Gorana LOČAREVIĆ

U restoranu „As“ u Istočnom Sarajevu, 27. juna 2010. godine održan je,  performans „Tajna večera“ Jusufa Hadžifejzovića, u kojem se umjetnik kreće u dobro poznatim koordinatama svog traganja za univerzalnim istinama i odnosima u svijetu i umjetnosti. Bio je jedan u nizu  umjetničkih događaja Centra kulturnih aktivnosti „Charlama“, gdje je trasiran put novim umjetničkim projektima, naslanjajući se na kontinuitet umjetničke scene u Sarajevu 80-ih godina, sa vizijom nastavljanja projekta Bijenala savremene umjetnosti.

Večera je počela minutom šutnje za tada nedavno preminulog konceptualnog umjetnika Tomislava Toma Gotovca, a Kata Mijatović, umjetnica i jedna od učesnica performansa je naglasila da joj se jako dopada rad i da je posebno dirljivo što ga je Jusuf Hadžifejzović dijelom posvetio i Gotovcu.

Cilj performansa je bio okupiti umjetnike iz regije, ali i generacijski razmijeniti ideje, pa su za stolom ispod parole „Umjetnici svih zemalja, ujedinite se“, pored Jusufa Hadžifejzovića, Aleksandra Saše Bukvića, Borisa Šibera, Jasmina Durakovića, Zorana Kusmuka i članova grupe „Pleh“, sjedili i mladi umjetnici Marko Kusmuk, Emir Mutevelić, Dženan Hadžihasanović i Đorđe Krajišnik. Performans „Tajna večera“  prvi put je izveden u Puli 1979. godine, a bh publika ga je vidjela 1984. u Teatru amfiteatar, u sarajevskom Domu mladih. Važnu ulogu u potpunom umjetničkom bolikovanju programa imao je Saša Bukvić.

Kustosica Branka Vujanović ističe da se Hadžifejzovićev odnos umjetnosti i života dodatno problematizuje kada umjetnik stavlja sebe ili svoju porodicu pod realan i simboličan rizik (Od kiča do krvi je samo jedan korak, Strah od pitke vode) ili kada se umjetnički čin sastoji iz „tajnog“ okupljanja prijatelja umjetnika (Tajna večera), teško određujući liniju gdje prestaje umjetnost, a počinje realni život Jusufa Hadžifejzovića, budući da on sam djeluje kao predmet sopstvenog asamblaža/instalacije.

„Ponosan sam što sam bio jedan od gostiju 'Tajne večere' . Bio sam i na performansu u Skenderiji, zajedno sa Jusufom i Sašom Bukvićem. Velika mi je čast da sam sa ovim ljudima na ovom mjestu i da izražavamo svoje stavove.“ – rekao je tom prilikom u video prilogu DEPO TV Boris Šiber.

„Crvena zastava“, rad Roberta Sošića ispod kojeg su umjetnici sjedili, sačinjena je iz komada platna minimalnih dimenzija koje je na njegov poziv obezbijedilo 30 umjetnika koji se nisu uspjeli uklopiti unutar sistema. Činjenica da oko autora svi, osim njih samih, zarade, Sošiću je bila inspiracija za parolu „Umjetnici svih zemlja, ujedinitie se“.

„Crvena zastava“ je nakon „Tajne večere“ je otputovala u Zagreb, sa članovima grupe „Pleh“ koju su činili Marijan Molnar, Kata Mijatović, Vlatko Vincek i Zoran Pavelić, a koji su neposredno pred performans otvorili svoju izložbu u okviru projekta „Subdokumenta“. Ovaj projekat je nastavak „YU dokumenata“, koja je iznikla na umjetničkoj sceni Sarajeva 1980-ih godina prošlog vijeka, preko serije malih izložbi, do velikog bijenala održavanog u sarajevskoj Skenderiji 1987. i 1989. godine. Projekat je pratio rad umjetnika tzv. „druge linije“, kako su se oni tada nazvali, kao kontrapunk  „prvoj liniji“ umjetnika, podržanih od strane etabliranih institucija umjetnosti i kulture.

„Drago mi je da smo u Istočnom Sarajevu i da je upravo u jednom ovakvom objektu 'Tajna Večera' umjetnika iz Zagreba, Sarajeva i Istočnog Sarajeva, jer umjetnost ne poznaje granice.“ – o izložbi je tada rekao Jasmin Duraković.

Umjetnički performans „Tajna večera“ 2010. godine je bio svjetlo u tamnom tunelu umjetničke stvarnosti Bosne i Hercegovine. Na simboličan i upečatljiv način Hadžifejzović je predočio estetski prikaz društvene/političke stvarnosti, pokazujući da se  ruše granice i da umjetnost u tome ima ulogu avantgarde . Osim toga, važna je i antikapitalistička poruka koja je poslana, problematizujući odnos života i umjetnosti, i konstruišući jedinstven svijet simbola, odnosno estetskih označitelja društvene realnosti, ostavljajući snažan lični pečat umjetnika u kontekstu u kojem je nastala.

„Tajna večera u Istočnom Sarajevu” je individualno-kolektivističko djelo koje je prevazišlo vrijeme u kojem je nastalo i danas je predemtom istraživanja nekolicine značajnih historičara umjetnosti iz regije, ali i svijeta. 

*Ovaj projekat je podržalo Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, kao jedan od projekata koji obogaćuje kulturnu scenu Kantona Sarajevo i uvertira je u Bijenale savremene umjetnosti koje će se održati u Sarajevu 3-30 septembra.

(DEPO Portal/vš)