Sloboda izražavanja u Bosni i Hercegovini pred ozbiljnim je izazovom još od rekriminalizacije klevete u Republici Srpskoj 2023. godine. Pod prijetnjom krivičnog gonjenja su, sudeći prema krivičnim prijavama, uglavnom građani, a tek u manjem broju novinari, izjavila je u razgovoru za Fenu zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Duška Jurišić.

- Zahvaljujući pritisku javnosti i angažmanu međunarodnih organizacija, za sada su kazne smanjene sa 120 hiljada KM u prvobitnom prijedlogu na maksimalno 6.000 KM. Malo optimizma daje činjenica da je u Reformskoj agendi predviđena obaveza Narodne skupštine Republike Srpske da ponovo dekriminalizuje klevetu - kaže Jurišić.

Podsjeća da će se u martu na dnevnom redu Narodne skupštine Republike Srpske naći Nacrt Zakona o registru nevladinih organizacija, za koji sada vlasti u RS-u tvrde da je usklađen sa evropskim standardima za razliku od prethodnog prijedloga, koji je povučen na zahtjev EU delegacije u BiH i pod pritiskom javnosti.

U institucijama države formiraju se ili su formirane radne grupe, a imenovani su i pojedinci, uposlenici i državni službenici koji su zaduženi da upozoravaju, ali i potiču institucije da preduzmu mjere na zaštiti novinara.

- Zaštita medija i novinara od pritisaka i prijetnji, te stvaranje okruženja u kojem će mediji raditi bez svakodnevnog finansijskog i drugih pritisaka, ne sastoji se samo u izvještavanju o stanju na skupovima u evropskim destinacijama poput Brisela ili Strazbura. To zahtijeva stalnu predanost. Nažalost, većina političara u Bosni i Hercegovini medije i dalje doživljava kao sredstvo informisanja, odnosno sredstvo sopstvene promocije, te ne razumije ili ne želi da razumije ulogu medija kao korektiva. Zato je veoma važan kontinuirani pritisak i insistiranje Evropske unije i njenih članica da se pitanje statusa medija riješi, po mogućnosti, jedinstvenim zakonskim okvirom- rekla je Jurišić.

Smatra da je jedan od načina donošenje zakona o transparentnosti medijskog vlasništva, koji bi osigurao uređenje medijskog prostora, a sa druge strane otvorio prostor i za učešće institucija u finansiranju i pružanju druge vrste podrške medijima.

- Podsjećam da je Evropska unija kao jedan od prioriteta za početak pregovara Bosne i Hercegovine za punopravno članstvo postavila osiguravanje finansijske održivosti javnog RTV sistema. Kad je riječ o privatnim medijima, vjerujem da će prekid pomoći USAID-a djelimično biti kompenziran podrškom iz fondova EU i zemalja članica Evropske unije, te angažiranijoj orijentaciji vlasnika medija ka izvorima finansiranja iz realnog sektora. Nažalost, ne vidim da postoji raspoloženje najvećeg broja donosilaca odluka u institucijama da se formiranjem fonda za podršku, npr. istraživačkom novinarstvu, pomogne medijima. Ipak ponovo ističem, ukoliko na tome bude insistirala Evropska komisija, i to pitanje može biti regulisano, mada nisam optimista da se do tog rješenja može doći brzo - zaključila je Jurišić.

(FENA/ad)