Građani Hrvatske odlučili su se prije nekoliko dana na dnevni bojkot trgovina, uglavnom iniciran na društvenim mrežama. Organizovala ga je potrošačka platforma „Halo, inspektore“, a nakon bojkota je hrvatska Porezna uprava objavila kako se taj dan promet u trgovinama gotovo prepolovio. 

Bojkot je komentirao i premijer Andrej Plenković, ocijenivši bojkot riječima da je to „jedna važna i artikulirana poruka građana“ koja će biti „uzeta u obzir pri definiranju mjera administrativnog ograničenja cijena određenih proizvoda“. 

Slično se dogodilo i u Crnoj Gori, gdje je tamošnji premijer Milojko Spajić takođe dao podršku najavljenom bojkotu trgovina u toj državi.

Ipak, dan prije i dan poslije je zabilježen veći promet, a u samoj najavi bojkota je pisalo: „Namirite se kao da je nedjelja“. Slična fraza se mogla pročitati i u pozivima na bojkot u Bosni i Hercegovini, gdje su organizatori bojkota pozvali potrošače da se „namire dan prije“.

Ekonomisti s kojima je razgovarala Al Jazeera Balkans smatraju da su efekti takvih, dnevnih akcija vrlo upitni.

- Ako je glavni motiv bojkota maloprodajnih lanaca utjecati na kretanje cijena i inflaciju, tada možemo sa sigurnošću tvrditi da oni neće imati takav utjecaj - smatra Damir Novotny, profesor na Sveučilištu Algebra Bernays u Zagrebu.

- Pretpostavka bojkotiranja maloprodaje je da su lanci glavni krivci za rast cijena, što može biti sporadičan slučaj, ali nikako ne glavno izvorište inflacije cijena proizvoda dnevne potrošnje.

U sličnom tonu govori i Denis Berberović, profesor sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

- Kratkoročni bojkoti, na jedan ili nekoliko dana, šalju povratnu informaciju kompanijama da su potrošači nezadovoljni njihovom ponudom – bilo cijenom, kvalitetom ili bilo kojim drugim aspektom ponude. Povećana kupovina prije ili poslije tog jednog ili nekoliko dana bojkota naravno umanjuje efekat bojkota jer kompaniji poraste promet prije ili poslije bojkota, tako da se ukupan promet tih dana zapravo ne mijenja - rekao je Berberović ranije za Al Jazeeru.

Odnos ponude i potražnje

Prema riječima Novotnog, cijene se na tržištu formiraju u pravilu kao rezultat odnosa ponude i potražnje.

- Cijene su u Europi bile stabilne gotovo 25 godina, sve do COVID 19 krize u 2020. godini, u kojoj smo vidjeli deflaciju (pad cijena). Međutim, potrošači koji su prisilno odustajali od potrošnje u vrijeme ove krize, zbog općeg zatvaranja i praktične suspenzije ekonomskih aktivnosti, snažno su povećali svoju potražnju u 2021. godini. Robe na tržištu nije bilo dovoljno i cijene su počele naglo rasti - objašnjava Novotny.

A da je potrošački protest u Hrvatskoj opravdan, ukazuje činjenica i da su cijene proizvoda u susjednim zemljama mnogo niže. Podaci kažu kako je potrošačka korpa u Italiji, koja uključuje sir, pastu, higijenske proizvode i kafu čak upola jeftinija, o čemu više možete čitati ovdje.

(DEPO PORTAL/ad)