Ukrajinske snage već su izgubile gotovo polovicu teritorija zauzetog u ruskoj Kurskoj regiji, a za nekoliko mjeseci mogle bi izgubiti i ostatak, procjenjuju za Bloomberg američki dužnosnici.

Kijev se već bori s nedostatkom ljudstva i sve većom neizvjesnošću oko opskrbe oružjem i opremom iz SAD-a i drugih zapadnih saveznika, dok istodobno pokušava odbiti ruske napade na istoku zemlje. Na zapadu Rusije, gdje su ukrajinske snage u kolovozu zauzele 1250 četvornih kilometara teritorija, ukrajinski vojnici također se moraju nositi s oko 12 tisuća sjevernokorejskih vojnika, koji se bore za Rusiju.

Prema mišljenju američkih dužnosnika, Moskva bi već sljedećeg mjeseca mogla intenzivirati napore za potiskivanje ukrajinskih trupa iz Kurska, a kijevske snage mogle bi zadržati teritorij najkasnije do proljeća, nakon čega bi se suočile s nužnim povlačenjem ili opasnošću od opkoljavanja.

Ukrajinci se sada utrkuju s vremenom i nadaju se zadržati kontrolu nad ruskim teritorijem što je dulje moguće, s ciljem da ga iskoriste kao pregovarački adut, barem do dolaska Donalda Trumpa u Bijelu kuću sljedećeg mjeseca i početka eventualnih pregovora. Naime, Trump je u više navrata izrazio želju za što bržim okončanjem rata, što sugerira da bi mogao vršiti pritisak na Kijev da pristane na određene ustupke. Jedan od potencijalnih Trumpovih planova, o kojima se posljednjih tjedana spekulira, jest zamrzavanje sukoba uz jamstva da Ukrajina neće u NATO u idućih deset do dvadeset godina. Putin je rekao da takav dogovor nije prihvatljiv za Rusiju.

S obzirom na trenutačnu prednost Rusije na bojnom polju, postoji mogućnost da Moskva želi odgoditi pregovore kako bi povratila što više teritorija prije nego što pregovori i mogući prekid vatre zamrznu linije fronte. Ukrajinske snage već su uspjele zadržati teritorij u Kursku puno duže nego što se prvotno očekivalo i procjenjivalo, što je dijelom rezultat odluke SAD-a da Kijevu dopusti korištenje projektila dugog dometa unutar Rusije.

Jedan američki dužnosnik istaknuo je da Ukrajini nikada nije bio cilj zadržati Kursk, već su htjeli šokirati protivnika protunapadom i dodatno oslabiti ruske snage te bi stoga povlačenje mogli predstaviti kao taktički uspjeh. Dva dužnosnika izrazila su nadu da će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski narediti povlačenje iz Kurska na vrijeme kako bi izbjegao velike gubitke.

Uvijek je bilo jasno da bi Rusija mogla vratiti kontrolu nad Kurskom ako to odluči, rekao je George Barros, voditelj timova za Rusiju i geospacijalnu inteligenciju pri Institutu za proučavanje rata. Međutim, upad u Kursk pokazao je da ruska granica nije potpuno zaštićena i da bi mogla biti probijena na određenim točkama. Također, pokazao je i da uporaba američke opreme unutar Rusije, što je bila jedna od Putinovih crvenih linija, nije dovela do katastrofalne eskalacije.

- Napadom na Kursk, Ukrajinci su pokazali da rat nije beznadno u zastoju, već da je prilično dinamičan - rekao je Barros, dodajući da je to saveznicima pokazalo da je i dalje korisno podržavati Ukrajinu kako bi se dodatno iscrpili ruski vojni i ekonomski resursi. Ako ruske snage krenu u protuofenzivu u Kursku, vjerojatno bi ciljali ključne ceste i gradove kako bi prisilili ukrajinske snage na povlačenje, a mogli bi poslati i dodatne sjevernokorejske trupe. Sjeverna Koreja mogla bi do proljeća poslati još oko 8000 vojnika u Rusiju, prema procjeni američkih dužnosnika.

Čak i bez pomoći sjevernokorejskih snaga, Rusija je već sposobna nadoknaditi vlastite gubitke, koji prema američkim procjenama iznose oko 1200 ljudi dnevno. Ipak, to nije održiv tempo bez nove mobilizacije, što je vrlo nepopularna mjera koju Putin želi izbjeći.

Dok traje nesigurnost u Kursku, ruske snage nastavljaju napredovati prema istoku Ukrajine, prema gradu Pokrovsku, ključnom logističkom čvorištu za Kijev. Iako ukrajinske snage mogu pojačati obranu i neko vrijeme zadržati Pokrovsk, jedan američki dužnosnik ističe da je samo pitanje vremena kada bi ruske snage mogle opkoliti grad, stvarajući novu dilemu za ukrajinske trupe - povlačenje ili predaja.

(DEPO PORTAL/mm)