Unatoč surovoj snazi amazonske prašume i neumoljivom pritisku poljoprivrednika, drvosječa i trgovaca drogom, malo izolirano pleme uspjelo se izboriti sa svim pritiscima, povećati svoj broj i godinama uspješno izbjegavati kontakt sa svijetom izvan svoje zajednice.

Njihove nedavno objavljene fotografije obilaze svijet, ali nitko zapravo ne zna kako oni sami sebe nazivaju, kako komuniciraju, organiziraju svoj život ili u što vjeruju, prenosi Jutarnji.hr.

Misteriozno pleme istraživači su nazvali Massaco, prema rijeci koja teče pored njihova staništa, a brazilska Nacionalna zaklada za starosjedilačke narode (Funai), koja desetljećima radi na zaštiti teritorija, tvrdi da se od ranih 1990-ih njihov broj barem udvostručio te da ih je sad od 200 do 250.

Istraživači su postavili kamere na mjesto gdje pripadnici plemena nekad ostavljaju metalni alat kojim svojim "neprijateljima" signaliziraju da ih se klone, a otkrili su i da su ovi nagi muškarci vješti lovci, s lukovima dugima i do tri metra. Pleme živi nomadski i seli se diljem prašume, no i dalje nikome nije jasno tko su oni zapravo.

Nove fotografije, kaže Altair Algayer, vladin agent koji je s organizacijom Funai proveo više od tri desetljeća štiteći teritorij Massaca, otkrile su sličnost s narodom Sirionó, koji živi na suprotnoj obali rijeke Guaporé, u Boliviji. No mnogo je toga još uvijek misterij, piše The Guardian.

Unatoč demografskoj katastrofi koja je zadesila domorodačka stanovništva uzrokovanoj stoljećima neautohtone okupacije i uništavanjem okoliša, rast stanovništva među izoliranim narodima trend je diljem Amazonije. Godine 2023. znanstveni časopis Nature otkrio je rastuću populaciju duž brazilskih granica s Peruom i Venezuelom, a satelitske snimke pokazale su sve veće kultivirane parcele i veći broj nastambi.

Još jedna takva nomadska zajednica poznata je i kao Pardo River Kawahiva, a za Funai ju nadgleda Jair Candor u brazilskoj pokrajini Mato Grosso, a više detalja pogledajte ovdje.

(DEPO PORTAL/ad/Foto:Ilustracija)