BRUXELLE

Promjena Lisabonskog sporazuma i zaštita eura

Arhiva17.12.10, 10:42h

Šefovi država i vlada zemalja članica EU-a dogovorili su promjene Lisabonskog sporazuma. Time se stvara trajni krizni mehanizam, kojeg će moći koristiti samo članice eurozone koje se nalaze u ozbiljnim poteškoćama, prenosi Deutsche Welle

Brisel evropske zastaveŠefovi država i vlada dogovorili su trajni stabilizacijski mehanizam za euro. Na briselskom summitu 27 članica Unije u četvrtak uvečer su dogovorile minimalnu promjenu Lisabonskog sporazuma. Članice eurozone osnivaju trajni krizni mehanizam. Pomoć bi treble dobiti samo one države u slučaju da je euro ugrožen u cjelini. Pri tome se pružanje pomoći državama u finansijskim poteškoćama veže uz stroge uvjete.

- Učinit ćemo sve što se traži kako bi osigurali stabilnost eurozone u cjelosti", rekao je predsjednik Evropske unije Herman van Rompuy, dok je predsjednik Komisija Jose Manuel Barroso na kraju prvog dana summita izjavio: "Potpuno sam uvjeren kako će Evropska unija prihvatiti sve što je potrebno kako bi se osigurala finansijska stabilnost u eurozoni."

Njemačka kancelarka Angela Merkel izrazila je zadovoljstvo promjenom teksta ugovora, koji će se najvjerojatnije dodati hrvatskom pristupnom sporazumu.

Prema njemačkim željama, dodano je kako se mehanizam smije koristiti samo ako je to neizbježno. Od 2013. godine u mehanizam bi se trebali uključiti i privatni vjerovnici. Oni su u dužničkim krizama u Grčkoj i Irskoj bili pošteđeni. O visini novog fonda za spašavanje odlučit će se tek na proljeće 2011. godine, doznaje se iz njemačkih krugova delegacije.

Dosadašnji postojeći zaštitni fondovi Evropske unije iznosili su zajedno 500 milijardi eura.

Šefovi država i vlada još jednom su izrazili želju kako će učiniti sve kako bi zaštitili i obranili euro.

Time bi se trebao dati znak finansijskim tržištima kako su države spremne i u novim turbulentnim vremenima zaštititi postojanje zajedničke valute.

Njemačka, nekoliko nordijskih zemalja i Holandija naglasile su kako ne žele kratkoročno povećanje fonda za spašavanje. Također odbacuju otkup državnih obveznica od spomenutog fonda, a upravo se za otkup zalagala Evropska centralna banka. Otkup obveznica za stabilizaciju tržišta ostaje zadaća Evropske centralne banke. Ona je u četvrtak odlučila povećati svoj temeljni kapital sa 5,7 na 10,7 milijardi eura.

(FENA, DEPO PORTAL/eb)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook