Oštro se osvrće na prijetnje da bi se vlast mogla sastaviti bez dva HDZ-ova, naglašavajući da taj scenarij politički niti je moguć, niti je realan. Ističe također da nije moguće formirati vlast bez jednog cijelog konstitutivnog naroda jer to negira ne samo duh postojećeg Ustava, već i duh same Bosne i Hercegovine. Još se jednom osvrnuo i na poteze predizbornog koalicijskog partnera HSP-a BiH oko sastavljanja vlasti sa SDP-om i Boljitkom te naglasio kako su vrata hrvatskog bloka još uvijek otvorena i za HSP BiH. Razgovori s predstavnicima političkih stranaka glede formiranja vlasti na državnoj i federalnoj razini još uvijek traju. Je li se situacija imalo izbistrila po tom pitanju?

Za sada se samo može reći da su jasne polazne pozicije potencijalnih sudionika u vlasti.

Koja je od političkih stranaka predstavnika dvaju ostalih naroda najbliža programu koji provodi HDZ 1990?

Nismo imali službene razgovore sa svim relevantnim strankama iz druga dva naroda, niti smo na sastancima koje smo imali uspoređivali programe da bi bilo moguće rangirati njihovu bliskost. Partnere s kojima smo razgovarali upoznali smo s deset programskih teza HDZ-a 1990 za pregovore i mogu reći da ih je većina ocijenila kvalitetnim programskim okvirom za poslijeizborno djelovanje.

Jesu li dva HDZ-a pronašla partnere u drugim strankama i, ako jesu, kojim?

Partnere strankama koje nose većinski hrvatski izborni legitimitet pronašli su birači iz reda srpskog i bošnjačkog naroda. Naše je samo da poštujemo njihovu volju i da sa strankama koje nose većinski izborni legitimitet druga dva naroda, postignemo što kvalitetniju programsku platformu za djelovanje u sljedeće četiri godine.

U kojem pravcu idu pregovori sa SDP-om i kako ocjenjujete potez te stranke koja je prijedlog za uspostavu koalicije na federalnoj i državnoj razini uputila SDA, NSRzB-u i HSP-u BiH?

Želja nam je bila ostvariti partnerski odnos, uvažavajući izborni legitimitet SDP-a. S tim motivom smo održali i službeni sastanak vodstva dviju stranaka. U svom obraćanju za javnost, nakon sastanka, gosp. Lagumdžija je rekao da je našao najveću programsku podudarnost poslijeizbornog programa SDP-a s deset programskih teza HDZ-a 1990 za poslijeizborno djelovanje, a koje smo im prezentirali na sastanku. Tim je čudniji ovaj potez SDP-a kojim nastoji formirati vlast u Federaciji i na razini države u koaliciji sa strankama koje nose marginalni hrvatski izborni legitimitet. To je politički nepametan, neprincipijelan i potencijalno destruktivan potez za Bosnu i Hercegovinu.

Kako sada dalje, koja su, po Vama, moguća rješenja i kakav je mogući rasplet situacije?

Ovaj potez sigurno ne ide u prilog brzoj uspostavi vlasti. Država i ljudi čiji životi zavise od funkcioniranja institucija države ne mogu biti taoci fiks-ideja, odnosno nerealnih ambicija političkih lidera, a odgovorna politika mora tražiti rješenja. Prekjučer sam nekolicini lidera političkih stranaka s kojima sam se sastao iznio ideju da je potrebno žurno organizirati multilateralne razgovore lidera najvažnijih političkih stranaka i otvoreno razmotriti kako dalje, danas, skoro tri mjeseca nakon izbora. Stoga smatram da bi žurno trebalo organizirati sastanak lidera 6 ili 8 političkih stranaka, što bi uključivalo ova tri već uspostavljena bloka (HDZ BiH-HDZ 1990, SDA-SDP i SNSD-SDS) te SBB i SBiH, bez ambicije da se na sastanku dogovori koalicija. Mislim da se u ovom krugu stranaka može naći rješenje. Stranke hrvatskog bloka su spremne biti domaćinom ovog sastanka. Ovu ideju namjeravam testirati i s drugim političkim liderima, a i ovaj intervju neka bude poticaj, ali i test prihvatljivosti.

Kakav je mogući scenarij ako dva HDZ-a, što nije nemoguće, i ne budu u vlasti?

Matematički je možda moguće, ali politički niti je moguće, niti je realno. Novina ovih izbora je da je vlast u BiH moguće formirati bez bilo koje stranke pojedinačno. Ono što nije moguće, nije moguće formirati vlast bez jednog čitavog konstitutivnog naroda jer to negira ne samo duh postojećeg Ustava, već i duh same Bosne i Hercegovine. Zato ne bih preporučio nikome, tko ima takve ambicije, da testira odlučnost hrvatskog naroda u obrani hrvatskoga političkog subjektiviteta i nacionalnog dostojanstva.

Nedavno ste imali sastanak koalicijskog vijeća s HSP-om BiH. Odlučeno je da koalicija nastavlja s normalnim radom. Je li to uistinu moguće ako uzmemo u obzir stavove čelnika HSP-a BiH oko sporazuma koji je HDZ 1990 potpisao s HDZ-om BiH?

Vrata hrvatskog bloka za HSP su otvorena. Prekjučer sam imao kratak susret s gosp. Zvonkom Jurišićem i još jednom sam mu prenio potrebu da se postigne najširi mogući hrvatski konsenzus u poslijeizbornoj suradnji te upozorio na sve rizike koje sa sobom nosi eventualno prihvaćanje kombinacija formiranja vlasti bez većinskog hrvatskog legitimiteta u situaciji kada su već jasno uspostavljeni blokovi druga dva naroda, koji uključuju većinski bošnjački i srpski legitimitet. Ponovno sam mu iznio prijedlog za trojni susret Jurišić-Čović-Ljubić.

Odluka je njihova, svatko odgovara za svoje postupke i posljedice, samo što posljedice političkih odluka ne pogađaju samo njihove lidere i stranke, već mnogo više ljudi, a nekada i cijeli narod.

S HSP-om BiH imate potpisanu predizbornu koaliciju, s HDZ-om BiH postizborni sporazum. Ukoliko se nađete u situaciji da trebate birati između ova dva partnera, uz koga ćete stati?

Stojimo čvrsto na vlastitim programskim načelima, privrženi misiji osobne i narodne slobode. Svjedočimo slogan HDZ-a 1990 iz ove kampanje koji glasi “Za svoj narod, za svoju zemlju”.

Stat ćemo uz ljude i narod koji nas je birao. Tko s nama dijeli ovu misiju i ova načela, naš je partner sa ili bez sporazuma.

Sastali ste se i s visokim predstavnikom u Bosni i Hercegovini Valentinom Inzkom. Kakav je njegov stav o pokušaju izbacivanja dva HDZ-a iz vlasti?

Uvjeren sam da je visoki predstavnik svjestan da je za političku stabilnost i napredak Bosne i Hercegovine u konstituiranju vlasti nužno poštovati legitimno izraženu izbornu volju sva tri naroda. Razgovarao sam s mnogo predstavnika međunarodne zajednice i nitko od njih ne smatra da bi bilo dobro negirati izbornu volju jednoga konstitutivnog naroda.

Inzko je u više navrata ponovio da državni premijer treba biti Hrvat. Hoće li to biti netko iz HDZ-a 1990?

To će biti osoba koju predlože stranke koje su potpisale sporazum, tj. HDZ BiH i HDZ 1990. Tko god to bude, on će biti i predstavnik HDZ-a 1990.

Gospodine Ljubiću, ovih dana ste se službeno sastali s vodstvom SBB-a. Kako je prošao taj susret?

Susret izaslanstava HDZ-a 1990 i SBB-a je nastavak naših bilateralnih susreta s liderima najznačajnijih stranaka nakon ovih izbora. Vodstvu SBB-a smo prezentirali deset teza HDZ-a 1990 za poslijeizborno djelovanje i mogu reći da u značajnom dijelu dijelimo ista ili slična stajališta. Ima stvari oko kojih se ne slažemo. Najvažnija stvar oko koje se slažemo je potreba da se žurno uspostavi vlast na svim razinama, koja treba uvažavati izborni legitimitet građana i konstitutivnih naroda.

Ono što me se posebno dojmilo jest stajalište gosp. Radončića koji, iako pripada najbrojnijem narodu u Bosni i Hercegovini, jasno uviđa realnost da se u Bosni i Hercegovini mora uvažavati izborni legitimitet hrvatskog naroda i da nikakva izborna matematika ne može biti ispred politike.

Složili smo se također oko tzv. europske klauzule, čije bi prihvaćanje od svih partnera parlamentarne većine Bosnu i Hercegovinu snažno pokrenulo naprijed ne samo prema EU-u, već i na unutarnjem planu, kako ekonomski, tako i politički.

Iz medija doznajemo da ste se sastali i s gospodinom Tihićem, iako susret nije bio najavljen u Vašoj stranci. Što ste tražili od Sulejmana Tihića?

Da, susreo sam se i s gosp. Tihićem kojemu sam jasno prenio zabrinutost ukoliko se nastave pokušaji eliminacije hrvatskog izbornog legitimiteta u procesu formiranja vlasti na razini Federacije i države BiH.

Također sam ga zamolio da SDA ne asistira u ovim pokušajima jer bi se to moglo negativno odraziti kako na funkcioniranje Federacije i države, tako i na međunacionalne odnose u Bosni i Hercegovini.

Imam dojam da je Sulejman Tihić svjestan svih rizika koje sa sobom nosi pokušaj daljnje eliminacije izbornog legitimiteta hrvatskoga naroda, koji se već dijelom dogodio u samom izbornom procesu. Nadam se da će svojim postupcima u budućnosti to i pokazati. Večernji List/DEPO/a.k.