U ljeto 2016. godine, Pokémon Go manija bila je u punom zamahu. Svakog dana, stotine miliona korisnika širom svijeta igrale su ovu igru. Međutim, američke obavještajne agencije imale su drugačiju poruku za svoje zaposlenike - upozoravali su da bi potraga za Pokemonima mogla ugroziti nacionalnu sigurnost, piše Foreign Policy.

Uspon igre poklopio se s novom erom digitalne špijunaže. Kako navodi FP, obavještajne službe su bile zapanjene time kako su korisnici slobodno predavali privatnim kompanijama informacije da bi igrali digitalne igre, koristili zanimljive nove aplikacije ili druge online platforme. Špijunske agencije su se upuštale u krađu, hakovanje ili kupovinu podataka od privatnog sektora koje na druge načine nisu mogle dobiti, čak i ako nisu u potpunosti razumjele vrijednost tih informacija, prenosi N1.

Igra je bila ogroman uspjeh za svoju matičnu kompaniju, Niantic, firmu sa sjedištem u San Franciscu koja je započela kao start-up unutar Googlea prije nego što se 2015. osamostalila.

Međutim, kako je objasnio Don McGowan, bivši glavni pravni savjetnik kompanije, ni Niantic ni firma The Pokémon Company nisu imali posvećeno osoblje koje bi razmatralo potencijalne geopolitičke izazove igre prije njenog lansiranja. McGowan, koji je ranije radio na pitanjima sajber sigurnosti u Microsoftovom odjelu za odnose s vladom, našao se u nepredviđenoj ulozi.

- Niantic uopće nije bio pripremljen za to koliko će igra postati velika - rekao je.

Pokemoni u minskim poljima u BiH

McGowan se suočio s problemima koje niko nije mogao predvidjeti, poput dana kada je vidio vijest da igrači tragaju za pokemonima u minskim poljima u Bosni i Hercegovini.

McGowan je hitno otišao u Washington na sastanke u State Departmentu gdje mu je uručen “papir na kojem su bile GPS koordinate svih neklasificiranih lokacija minskih polja u svijetu”, prisjetio se. Odmah je proslijedio te informacije Nianticu, a kompanije je onemogućila igru na tim područjima.

Špijunski alat?

Zabrinutosti za nacionalnu sigurnost u vezi s igricom počele su se širiti širom svijeta. Indonezijski i egipatski sigurnosni zvaničnici osuđivali su je kao špijunski alat. Utjecajne javne ličnosti u Rusiji nazivale su je CIA-inim sredstvom—ili čak agentom satanizma. Iran je potpuno zabranio igru. Kina je opravdala svoju zabranu opisujući igru kao “prijetnju sigurnosti geografskih informacija“.

- Napravio sam ono što sam zvao mojom svjetskom Pokémon Go turnejom, razgovarajući sa svim vladama koje su izrazile zabrinutost oko privatnosti - rekao je McGowan.

U SAD, međutim, nije bilo ograničenja za igranje igre. Pokémoni su se pronalazili svuda—navodno čak i unutar Bijele kuće i Pentagona. Ispostavilo se da je sveprisutnost igre potencijalno veliki problem za obavještajni i odbrambeni sistem zemlje.

“Ljudi su radili gluposti”

Na nezadovoljstvo američkih kontrašpijuna, velika grupa pokémona nalazila se i u blizini drugih visoko osjetljivih objekata za nacionalnu sigurnost i obavještajne službe širom zemlje.

- Ljudi su radili gluposti s Pokémon Go-om, poput igranja na parkingu Fort Meadea”, sjedištu Nacionalne sigurnosne agencije (NSA) - prisjetio se bivši zvaničnik agencije.

“Jer je navodno bilo nekih super-rijetkih pokemona, pa su ljudi hodali kampusom s telefonima u rukama”, dodao je.

Kako navodi FP, postojalo je značajno preklapanje između tehnički orijentiranog obavještajnog osoblja u NSA-u, CIA-i i drugim agencijama za nacionalnu sigurnost, i ljubitelja Pokemona. To je zabrinjavalo njihove nadređene.

- Postojala je velika zabrinutost u vezi s Pokémon Go-om - rekao je bivši visoki zvaničnik Ministarstva energetike.

Zvaničnici Ministarstva energetike i NSA-a čak su strahovali—iako bez osnova—da bi igra mogla biti neka vrsta prikrivenog kineskog špijunskog alata, prisjetili su se bivši obavještajni zvaničnici. Pentagon je apelovao na osoblje Ministarstva odbrane da se suzdrže od preuzimanja Pokémon Go-a na službene telefone, da koriste zdrav razum u vezi s mjestom i vremenom igranja igre i da ne love pokemone u blizini osjetljivih objekata.

Međutim, zvaničnici su negirali da postoje opće sigurnosne zabrane igranja igre u vojnim ili objektima Ministarstva odbrane. “Ne postoji zabrana Pokemona u Pentagonu”, rekao je portparol, poručnik komandir Patrick Evans, novinarima u augustu 2016. Ipak, iza zatvorenih vrata postojale su mnogo veće bojazni.

Pokemoni blizu laboratorija za nuklearno oružje
Kako je popularnost igre eksplodirala, pokémoni su se počeli pojavljivati u sjedištu NSA-a; u blizini najtajnijih američkih laboratorija za nuklearno oružje u Novom Meksiku; te u tajnim objektima CIA-e u sjevernoj Virginiji, zahvaljujući strastvenim ljubiteljima igre koji su radili na tim lokacijama.

Ovo je izazvalo uzbunu među američkim kontraobavještajnim zvaničnicima. Zašto su se pokemoni pojavljivali na tako osjetljivim lokacijama? Da li bi ovo upadljivo postavljanje moglo biti dokaz nekakve zlonamjerne namjere? Da li bi aplikacija mogla funkcionirati kao ciljani špijunski alat?

Stručnjaci za sigurnost iz CIA-e, NSA-a i Ministarstva energetike (koje upravlja nuklearnim arsenalom zemlje) naknadno su poslali memorandume s uputstvima kolegama da prestanu igrati Pokemon Go na radnom mjestu—ili možda u potpunosti.

Izvještavanje časopisa Foreign Policy o zabrinutostima unutar Ministarstva energetike (DOE) vezanim za potencijalne prijetnje nacionalnoj sigurnosti povezane s Pokemon Go-om je “blago preuveličano,” rekao je portparol za ovaj list.

“Glavne brige DOE-a bile su javna sigurnost i potencijalni poremećaji u radu”, naveli su.

NSA je odbila komentirati, dok je portparol CIA-e naveo da je agencija poduzela “odgovarajuće mjere” za “najbolje digitalne prakse”.

Ko stoji iza Pokemon Go?
 

Kako ističe Foreign Policy, nema nikakvih dokaza da je Pokémon Go ikada bio povezan s nekom stranom obavještajnom agencijom ili da ga je koristila bilo koja obavještajna agencija, domaća ili strana, za špijuniranje.

Niantic je američka je kompanija sa sjedištem u San Franciscu. Među ranim investitorima u kompaniju, koja je prikupila 770 miliona dolara, nalaze se Nintendo i The Pokémon Company, obje japanske firme, te Google (bivša matična kompanija Niantica). Kineski tehnološki gigant NetEase također je investitor, kao i južnokorejska industrijska sila Samsung. Mnogi finansijski podržavaoci Niantica su američke firme rizičnog kapitala.

Niantic dolazi iz tehnološke elite, gdje su veze s američkom vladom uobičajene. Izvršni direktor Niantica, John Hanke, prethodno je suosnovao firmu za geoprostorno mapiranje Keyhole, koju je Google kupio 2004. godine, a koja je kasnije postala Google Earth i Google Maps. Godine 2003, Keyhole je dobio sredstva od In-Q-Tel-a, fonda rizičnog kapitala koji je osnovala CIA. Tehnologija kompanije ubrzo je korištena za pomoć američkim trupama u Iraku.

Gilman Louie, osnivački izvršni direktor In-Q-Tel-a, bio je član Nianticovog odbora. I sam Hanke nije stranac u radu s vladom, jer je bio zvaničnik State Departmenta u Mjanmaru.

Ipak, ovo nije smirilo zabrinutost američkih kontraobavještajnih zvaničnika. Dio njihove konfuzije možda je proizlazio iz osnovnog nerazumijevanja mehanizama igre.

Kako funkcioniše Pokemon Go

Pokémon Go zahtijeva istovremeni pristup GPS-u i kameri telefona. Igrači, koristeći kameru, traže geokodirane pokemone na stvarnim lokacijama. Igra prati GPS koordinate korisnika, kao i podatke o Wi-Fi mrežama i baznim stanicama, ponekad čak i kada korisnici nisu aktivno u aplikaciji.

Većina pokemona u igri je “proceduralno generisana”, što znači da se pojavljuju kada igra prepozna uređaje sa aplikacijom u blizini. Igrači također traže “PokéStope” ili “Gymove”, koji su za razliku od pokemona na trajnim lokacijama, često postavljene na javnim mjestima poput muzeja ili spomenika.

PokéStop lokacije se biraju na različite načine. Mnoge su zasnovani na mjestima od javnog interesa, kao što su muzeji i spomenici, identificirani putem online kartografskih usluga. Jasno je da bi neki glavni objekti vezani za nacionalnu sigurnost, poput Pentagona, bili glavni kandidati za mjesta od interesa.

Ostale se generiraju iz geografsko označenih fotografija popularnih lokacija. Konačno, neki potencijalni PokéStopovi se koriste “crowdsource”—to jest, igrači mogu nominirati potencijalne lokacije za njih.

Upravo zbog toga su američki kontraobavještajni zvaničnici postali zabrinuti. Da je neka zlonamjerna strana uspjela postaviti PokéStope na osjetljive lokacije ili manipulisati korisničkim podacima, to bi moglo predstavljati novu špijunsku prijetnju.

(DEPO PORTAL/mm)