Pobjeda Donalda Trumpa na izborima u SAD-u povećala je avet viših carina za Kinu - ali to možda nije jedina azijska zemlja koja se suočava s ovom nevoljom, prema Goldman Sachsu.

Dok se bilateralni trgovinski deficit SAD-a s Kinom donekle smanjio od Trumpove administracije, deficiti s drugim azijskim izvoznicima značajno su porasli i mogli bi biti pod povećanim nadzorom, rekao je glavni ekonomist Goldmana za Aziju i Pacifik Andrew Tilton u nedavnoj bilješci, prenosi Seebiz.eu.

- Budući da su Trump i neki vjerojatni imenovani ljudi usredotočeni na smanjenje bilateralnih deficita, postoji rizik da bi - na neki način 'udari po krtici' - rastući bilateralni deficiti mogli na kraju potaknuti američke carine na druga azijska gospodarstva - rekao je.

Carina je porez na uvezenu robu, ali je ne plaća zemlja izvoznica. Tako će američke carine plaćati tvrtke koje žele uvoziti proizvode u zemlju, povećavajući svoje troškove.

- Koreja, Tajvan, a posebno Vijetnam zabilježili su velike trgovinske dobitke u odnosu na SAD - primijetio je Tilton, dodajući da pozicije Koreje i Tajvana odražavaju njihov "povlašteni položaj" u lancu opskrbe poluvodiča, dok je Vijetnam imao koristi od preusmjeravanja trgovine iz Kine.

U 2023. trgovinski suficit Južne Koreje sa Sjedinjenim Državama navodno je dosegao rekordnih 44,4 milijarde dolara, najveći suficit s bilo kojom zemljom, pri čemu izvoz automobila čini gotovo 30% svih isporuka u SAD.

Tajvanski izvoz u Sjedinjene Države u prvom tromjesečju 2024. dosegao je rekordnu razinu od 24,6 milijardi dolara, što je povećanje od 57,9% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, pri čemu najveći rast izvoza proizlazi iz informacijske tehnologije i audio-vizualnih proizvoda.

U međuvremenu, trgovinski suficit Vijetnama sa SAD-om između siječnja i rujna iznosi 90 milijardi dolara.

Indija i Japan također ostvaruju trgovinske suficite sa SAD-om, pri čemu je suficit Japana ostao relativno stabilan, a Indije umjereno raste posljednjih godina, rekao je Goldman Sachs.

U budućnosti bi ti azijski trgovinski partneri mogli pokušati smanjiti te viškove i "odvratiti pozornost" različitim sredstvima, poput preusmjeravanja uvoza prema SAD-u gdje je to moguće, očekuje Tilton.

- Trgovinska politika je ono gdje će gospodin Trump vjerojatno biti najdosljedniji za Aziju u usponu u svom drugom mandatu predsjednika SAD-a - napisali su analitičari Barclays banke u bilješci od petka.

Trumpove predložene carine najvjerojatnije će nanijeti "veću bol" otvorenijim gospodarstvima u regiji, pri čemu je Tajvan izloženiji toj prijetnji nego Koreja ili Singapur, napisali su ekonomisti banke predvođeni Brianom Tanom.

- Vidimo Tajland i Maleziju u sredini, a procjenjuje se da će Tajland pretrpjeti malo veći udar - dodaje se u bilješci.

Američki podaci pokazuju da se trgovinski deficit SAD-a s Kinom smanjio na 279,11 milijardi dolara u 2023., sa 346,83 milijarde dolara u 2016.

Iako se američka trgovina s Kinom smanjila nakon uvođenja carina u prvoj Trumpovoj administraciji, obujam trgovine je umjesto toga bio usmjeren prema trećim zemljama kao što su Vijetnam, Meksiko, Indonezija i Tajvan, rekla je prošlog četvrtka Mari Pangestu, bivša ministrica trgovine u Indoneziji.

- Ali ako pogledate opskrbni lanac, zapravo većina komponenti još uvijek dolazi iz Kine. To nazivamo produljenjem opskrbnog lanca. Dakle, u Trumpu 2.0 dogodit će se dvije stvari. Počet će primjećivati da [trgovina] još uvijek ide u Kinu - rekla je tijekom FT Commodities Summita održanog u Singapuru nakon objave Trumpove pobjede.

- Ovo će povećati zaštitu. Ne samo prema Kini, već i prema zemljama koje imaju bilateralne deficite sa SAD-om - rekao je Pangestu.

Bez obzira na carine, Goldman i dalje očekuje nastavak pritiska za premještanje određenih opskrbnih lanaca iz Kine u jugoistočnu Aziju, Indiju ili Meksiko.

Novoizabrani američki predsjednik Trump objavio je svoju namjeru da uvede opću carinu u rasponu od 10% do 20% na sav uvoz, zajedno s dodatnim carinama od 60% do 100% na proizvode uvezene iz Kine. Goldman očekuje da će SAD uvesti dodatne carine u prosjeku za 20% na kineske proizvode u prvoj polovici 2025.

(DEPO PORTAL/ad)