U tužbi podnesenoj u Nju Orleansu, Ministarstvo pravosuđa tereti BP i njegove partnere na bušotini Makondo, te kompaniju Transoušn kao izvođača bušenja da nisu poduzeli "neophodne mjere opreza" kako bi spriječili ili stavili pod nadzor eksploziju do koje je došlo 20. aprila.

Nakon eksplozije, iz oštećenih instalacija bušotine na morskom dnu, nafta je isticala tri mjeseca, stvorivši najveću naftnu mrlju u istoriji SAD, sa procijenjenih oko 4,9 miliona barela sirove nafte. - Namjeravamo ih držati u cijelosti odgovornima za kršenje zakona - rekao je ministar pravosuđa Erik Holder, objavljujući tužbu na konferenciji za novinare.

U tužbi se traži da sud novčano kazni tužene tvrtke prema Zakonu o čistoći vode, te da ih proglasi neograničeno odgovornima za naknadu šteta, prema Zakonu o zagađenju naftom. Traži se da im sud nametne podmirenje svih troškova i šteta uzrokovanih izlijevanjem nafte, uključujući štete na prirodnim resursima i štete koje su pretrpjele tvrtke, prema navodima Ministarstva pravosuđa i Agencije za zaštitu okoliša (EPA).

- Radi se o poštenom rješenju za region koji je pretrpio ogromne posljedice od te katastrofe, a takođe i o osiguranju budućnosti Meksičkog zaliva - izjavila je direktorica EPA-e Lisa Džekson.

Prije vladine tužbe, na sudu u New Orleansu podneseno je već gotovo 80 drugih tužbi lokalnih vlasti i tvrtki. Tuženi su BP i naftne kompanija MOEKS i Anadarko, partneri na bušotini Makondo ispred obale Luizijane, Transoušn i njihov partner Triton Aset Lizing i osiguravajuće društvo Lojds. Osigurvajuće društvo je jedina kompanija koja nije tužena na temelju Zakona o čistoći vode i jedina protiv koje vlada ne traži neograničene naknade štete.

Britiš Petroleum kaže da je već isplatio 4,2 milijarde dolara odšteta, te je pristao dati 20 milijardi dolara u poseban američki fond za čišćenje zagađenja, prenijela je Hina. Kompanija procjenjuje da puni trošak izlijevanja nafte u Meksičkom zalivu može da dostigne 40 milijardi dolara.

(FENA, BLIN MAGAZIN/ma)