Proteklog vikenda počelo je zimsko računanje vremena, sezonska promjena koju mnogi osjete i to ne samo u smislu pomjeranja kazaljke na satu. Većina osoba žali se na osećaj umora i prekratak dan. Zašto se pomjeraju kazaljke na satu, te kako to utječe na naš organizam, o tome su u Novom danu na N1 televiziji govorili specijalista urgentne medicine Hitne pomoći Kantona Sarajevo, Jasmina Hanjalić i meteorolog Bakir Krajinović iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Sistem pomjeranja sata dvaput godišnje može biti problematičan zbog utjecaja na zdravlje i prilagođavanja novom obrascu spavanja kao i adaptaciji na mnogo kraću danu dnevnu svjetlost. Neke studije su pokazale da pomjeranje sata remeti prirodne cikluse sna u tijelu, što može utjecati i na fizičko i mentalno zdravlje.

“Ja sam primijetila prvo na sebi te promjene. Već dvije noći lošije spavam zato što mi se poremetio taj uobičajeni ritam. No, nemamo ti tu statistiku izrađenu, recimo sistematičnu, kao što imaju ljudi na zapadu. Ali, stvarno smo, pogotovo u vrijeme kada se prelazi na ljetno računanje vremena, u martu, tada smo primijetili da su ljudi ujutro nekoncentrirani, da griješe, prvo moje kolege na poslu da su jako pospani jer ustaju sat ranije, a isto tako i pacijenti, dakle u vožnji, prilikom stajanja u redu, čekanju… Poremeti se ritam doručka koji nam je isto važan. Dakle, jesmo primijetili promjene. Žao mi je što nemamo egzaktan pokazatelj da to i dokažemo”, kaže specijalista urgentne medicine Hitne pomoći KS Jasmina Hanjalić.

Ističe da su tegobe prilikom prelaska na ljetno i zimsko računanje vremena različite. Pospanost i slaba koncentracija promjene su koje osjećamo u martu kada spavamo jedan sat kraće.

“Kad se ulazimo u zimsko računanje vremena, onda imamo druge tegobe. Najgore su glavobolje i depresivna stanja, neraspoloženje, jer sama činjenica da rano pada mrak i da su noći duge, da ljudi u to vrijeme obično izbjegavaju da idu vani, mi smo ipak sredina gdje ljudi neće izaći po mraku da prošetaju, recimo, Vilsonovim šetalištem i zbog toga ljudi više borave u kući, osjećaju se tjeskobno, onda im počinje rasti pritisak, jer vi kad izađete vani relaksirani ste, opustite se, itd. E sad kad vi cijelo to vrijeme provedet kući, onda to nikako nije dobro”, dodaje prim. dr. Hanjalić.

Sama činjenica da je pomjeranje kazaljke na satu definirano zakonom, ukazuje na to da su to uveli ljudi, pokušavajući na taj način produžiti sunčev sat, napominje meteorolog Bakir Krajinović.

“To samo po sebi govori da to nije prirodna pojava i da sam čovjek je napravio upravo to pomjeranje sata. U početku je to bila ideja da se uštedi na energiji, a poslije toga, pa čak i u samom početku kada se sat pomjerao, bilo je dosta studija koje su ukazale na to da će to smanjiti broj saobraćajnih nesreća, da će to poboljšati ljudsko zdravlje, s obzirom na to da ćemo imati više vremena za boravak na otvorenom. A ta činjenica da je zakon jasno propisao da ćemo pomjeriti kazaljke na satu sama po sebi govori da smo mi ti koji su odredili računanje vremena”, kaže meteorolog.
 

Mnoge zemlje odustaju od pomjeranja sata

Ljetno računanje vremena uvedeno je u Njemačkoj 1916. godine, u jeku Prvog svetskog rata, kako bi dan trajao duže i tako se sačuvao ugalj koji je korišten za osvjetljavanje. Gotovo cijelo stoljeće praksa pomjeranja sata nije dovođena u pitanje u većem dijelu sveta.
 

Tokom tog perioda, više od 140 država uvelo je praksu ljetnog računanja vremena, no pojedine zemlje su u međuvremenu odustale od te prakse.
 

“Posljednja u nizu koja je odustala od pomjeranja kazaljke na satu, odnosno od računanja vremena je Turska. Na europskom kontinentu, pored Turske, tu je Rusija, Bjelorusija i Island koje su odustali od te prakse. Osamdesetih godina ta praksa je došla i na naše prostore i zakonom je definirano tih godina da se pomjeraju kazaljke na satu tokom prelaska na ljetno, odnosno na zimsko računanje vremena. A evo i 2018. godina inicijativa u Europskoj uniji da se ostavi na ljetnom ili zimskom računanju vremena samo po sebi govori da idemo u tom pravcu, da se vratimo na ono pravo prirodno vrijeme”, podsjeća Krajinović.

Nastavak teksta čitajte OVDJE!

(DEPO PORTAL/jk)