Juče je održana sjednica Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, a jedna od tačaka dnevnog reda bila je prijedlog za uvođenje neradnog dana nedjeljom za radnike u trgovini u ovom bosanskohercegovačkom entitetu.

O tome se oglasila i ovaj prijedlog podržala Duška Jurišić, zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine.
 

Njenu objavu prenosimo u cijelosti.
 

- „Ne želim da radim nedjeljom i praznicima“, naslov je istraživanja koje je ovog ljeta proveo Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti Bosne i Hercegovine. Cijeli svoj radni vijek nije mi palo napamet ni pomisliti niti izgovoriti takvo što, jer se podrazumijeva za određene poslove, pa i novinarski, da se radi i nedjeljom i praznicima. Međutim, to nije razlog da se ne založim za pravo trgovaca, prije svega žena, koje su u mom ličnom istraživanju 100 posto za neradnu nedjelju i praznike.
 

Šta pokazuje istraživanje Sindikata, koje su uradili prof.dr. Nermina Mujagić i prof.dr. Amer Osmić?

96,3 posto ispitanika su za zabranu rada nedjeljom i praznicima od čega su 81,5% žene. Većina radi minimalno tri nedjelje u mjesecu i nije adekvatno plaćena za taj posao.

Uskraćuju li se slobode kupaca da u nabavku idu kad hoće?
 

Od ukupnog broja ispitanika, svega 2.1% „želi da ide u kupovinu kada želi, što je individualno pravo pojedinca kao potrošača”.
 

Koje razloge za neradnu nedjelju navode radnice i radnici?

“Nedjelja je dan za porodicu”, jedan je od odgovora, a među čestima su “ne možete zamisliti kako je nama trgovcima gledati porodice s djecom kako se šetkaju dok su naša djeca željna nas i mi njih, “zajednički nedjeljni ručak ko svi normalni ljudi”, “dobro znam šta znači neradna nedjelja, spletom okolnosti na poslu sam dobila tu nedjelju, ali me duša boli kad znam koliko trgovaca mora otići na posao dok djecu ostave kući”, “oni ne znaju kako je teško uklopiti slobodne dane, a znaju doći u trgovinu i žaliti se kako nema radnika na odjelu, galame i traže da se upali još neka kasa.”
 

Je li prijedlog za neradnu nedjelju i praznike politički populizam?
 

Glavni argument protivnika bio je da je ova predložena zakonska odredba populizam. Ne znam o kakvom je populizmu riječ kada je Sindikat predložio. Sada isti ti protivnici kažu kako radnici dragstora, pekara, benzinskih pumpi, tržnica i pijaca nisu obuhvaćeni i kako je to diskriminacija?! Zar to nije populizam?
 

Mogla je Federalna vlada ovaj zakon na dnevni red domova Federalnog parlamenta staviti u septembru, u jeku predizborne kampanje. Ne bi izgubio predlagač. Izgubili bi gorljivi protivnici ove norme. Međutim intencija nekolicine bila je da se zakon usvoji kad su glave hladne, mimo predizborne halabuke, po cijenu da ne dobiju nijedan predizborni glas na račun ove norme.
 

Je li to znači da će radnici imati samo jedan slobodan dan sedmično?
 

Slobodna nedjelja ne isključuje pravo na još jedan slobodan dan tokom sedmice kako to nalaže Zakon o radu.
 

Zašto se pitanje neradne nedjelje ne regulište Zakonom o radu?
 

Jedan od ključnih prigovora je što se neradna nedjelja i praznici reguliše kroz Zakon o unutrašnjoj trgovini, a ne kroz Zakon o radu FBiH. Budite uvjereni da ću na svakodnevnoj bazi prozivati one koji tvrde da će ovo pitanje riješiti kroz Zakon o radu neovisno od toga da li su u vlasti ili u opoziciji sve dok ga ne riješe. Inače, regulisanje ovog pitanja zakonom o unutrašnjoj trgovini nije inovacija u BiH. Ovo pravo su na taj način regulisale prije nas i neke druge zemlje.

Čiji je entitet bolji?
 

Jedan od argumenata je kako će se prihod iz Federacije BiH preliti u Republiku Srpsku. Na to pitanje imam neko kontrapitanja. Zašto se onda za neradnu nedjelju i praznike zalažu poslodavci, zašto rade u korist svoje štete? Uostalom, po čemu želimo da budemo bolji entitet – po zaštiti ljudskih prava, humanijem pristupu prema građanima ili po tome ko je bogatiji, ali ne entitet, već poslodavac?
 

Je li neradna nedjelja samo katolička?
 

Kultura neradne nedjelja je prisutna u Austriji, Belgiji, Grčkoj, Hrvatskoj, Kipru, Njemačkoj, Danskoj, Švedskoj, Norveškoj, Poljskoj i Sloveniji. Protivnici neradne nedjelje u Federaciji BiH kažu da je riječ o katoličkim zemljama (Švedska mi je nešto više socijalna nego katolička, a za Grčku mi je ovo nova spoznaja). Sad znam da je i socijalistička Jugoslavija bila katolička?! Ukoliko je to problem, pronositelji ovakvog stava treba da osiguraju da neradni dan bude npr. petak ili subota ili sve što misle da je primjereno tradicijskim, vjerskim i drugim običajima, pogotovo ukoliko za to dobiju podršku radnika. Većina radnika kaže da nije katolička već da je nedjelja porodična.
 

P.S. I na kraju ne manje važno, nakon što je Nacrt Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH dobio podršku svih, uključujući i ministara HDZa, zastupnici ove stranke uložili su amandmane tražeći da općine mogu odlučivati da li će nedjelja biti radna ili neradna (cic! toliko o katoličkoj tradiciji). Koliko mogu da razumijem, pokušava se zaštiti profit u pograničnim općinama, a i nadležnost se nastoji podijeliti s općinama u nejasnoćama i tumačenjima Dejtonskog i Ustava Federacije BiH. Da apsurd bude veći, pokazuje činjenica da u Kiseljaku, velikom trgovačkom centru, ništa otvoreno ne možete naći nedjeljom izuzev kojeg kafića i pekare. Moguće je da su Kiseljačani veći katolici od Neumljana.
 

Drage radnice i radnici u trgovinama, ako Zakon danas “padne” na sjednici Predstavničkog doma, pažljivo zabilježite imena krivaca u našem, boljem entitetu.
 

Uz brojne druge pobornike neradnih nedjelja i praznika, nastavljam dalje, zaključila je Duška Jurišić.

(DEPO PORTAL/dg)