Na poplavljenom području u Bosni i Hercegovini, od Mostara do Sarajeva, u noći između 3. i 4. oktobra za šest do osam sati palo je od 200 do 300 mm padavina.

- To su užasne količine padovina, koje su izazvale bujice, odrone, a posebno je bilo teško na području Donje Jablanice, zbog kamenoloma, jer su onda te stjenske mase, koje nisu bile obezbjeđene, a na šta su upozoravali i nadležni i mještani, pa čak i ekolozi, sručile su se u vidu užasne kamene lavine na to naselje. Ne bi bilo toliko žrtava, niti ovih užasnih slika, da nije bilo tog kamenoloma - kaže u razgovoru za N1 hidrolog Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije Dejan Vladiković.

Hidrolog kaže da Republički hidrometeorološki zavod permanentno prati razvoj kako meteorološke, tako i hidrološke situacije, te da se ova pojava mogla predvidjeti.

- Mi smo to uočili još na početku prošle sedmice da će biti jak ciklon sa jako velikim padavinama. Prije svega i na početku na području Slovenije. Zatim Hrvatske, Gorskog kotara, cijele Jadranske obale kao i njenog zaleđa. A pogotovo na području Hercegovine, Bosne i Crne Gore. Međutim, što se tiče lokalnih specifičnosti, to svakako znaju najbolje ljudi koji su nadležni. Ono što se dogodilo, nažalost, to je jako tragično, ali moram da naglasim da je posebno kod Jablanice to kombinacija sa kamenolomom, koji je dodatno pogoršao tu cijelu tragičnu situaciju - kaže Vladiković.

Prema njegovim riječima, sve što se izdešavalo u ovom regionu podsjetilo nas je na situaciju u Srbiji iz 2014. godine u Krupnju i Tekiji u istočnoj Srbiji kada je došlo do odrona, klizanja zemljišta, s tim što je, kako kaže, zbog kamenoloma situacija u Jablanici mnogo tragičnija.

Ističe da na području Srbije sada nema bojazni da će doći do slične situacije i da je od te 2014. godine mnogo urađeno.

- Kao i ostale države, mi smo prema obavezama iz Evropske direktive o poplavama i Evropske direktive o vodama, imali zadatak da prepoznamo kod nas plavne zone i potencijalna plavna područja. To je urađeno već u dva navrata. Pri prvoj procjeni kod nas u zemlji je bilo procijenjeno da imamo 99 tih potencijalnih plavnih oblasti, a pri drugoj korekciji koja je urađena prije dve godine je 101 poplavna oblast. One su jasno definisane i one se nalaze u svim kartama, upoznati su svi, tako da na tim područjima se obraća posebna pažnja, prije svega na tu ranu najavu i upozoravanje. O tome se kod nas vodi računa i urađeno je dosta u odnosu na 2014. godinu i na one užasne poplave - kaže sagovornik N1.

Prema prognozama, šanse za nove padavine u ovim područjima su već u noći između utorka i srijede, ali će one, kako ističe Vladiković, biti mnogo manje nego prethodne.

- Ovo će mnogo otežati uopšte akciju spašavanja i raščišćavanja. Tako da ti cikloni, oni su aktivni, to se stalno prati. To je ono što nas čeka jer nakon toplog i sušnog ljeta, imat ćemo te neke prodore. Kratkotrajan period je za miholjsko ljeto, bit će ovih par dana, ali postoje ti prodori, o čemu će RHMZ uvijek na vrijeme dati obavještenje - kaže Vladiković.

(DEPO PORTAL/ad)