Izvor: Slobodna Dalmacija (tekst preuzet uz dozvolu redakcije SD)
Piše: Zoran Šagolj 

 
Ove nedjelje u Bosni i Hercegovini održavaju se lokalni izbori. Kampanja ulazi u svoje posljednje dane, ali dojam je da od rata naovamo nikada nije bila mirnija. Lokalni izbori su ponajveći test za trenutačno vladajuću koaliciju u Federaciji BiH, odnosno na razini države koju čine HDZ, SNSD i bošnjačka Trojka (SDP, NS i NiP). Iako im najnovija ispitivanja biračkog raspoloženja idu na ruku, to ništa ne mora značiti ove nedjelje.

Ono što je pak sigurno jest da su u nekim općinama izbori završeni prije nego što su i počeli. U čak njih 12 već se zna tko će biti načelnik jer je samo jedan kandidat za tu dužnost. A od tih 12 sredina, pola ih je u kojima većinu čine Hrvati (Kupres, Kreševo, Posušje, Ljubuški, Neum i Ravno). Tamo će teoretski biti dovoljno da iziđe samo načelnik, glas sam za sebe i izbori su riješeni. HDZ-u, međutim, na puno drugih mjesta ovi izbori neće biti unaprijed dobivena utakmica, pogotovo u središnjoj Bosni. Tamo se prvi put pojavila hrvatska oporba, istina mahom iznikla na unutarstranačkim sukobima.

Čovićeva oporba

Stvar je – kaže nam dobar poznavatelj prilika unutar HDZ-a BiH – godinama tinjala. Ključan je bio trenutak kada je Dragan Čović na jednom od stranačkih sabora izigrao Niku Lozančića i na njegovo mjesto gubernatora za ovaj dio Bosne doveo njegova prezimenjaka Nikolu, koji se pokazao nedoraslim. Osim toga, puklo je i unutar nekih braniteljskih udruga, pa i zajednice žena, tako da se iz tog miljea regrutirala HDZ-ova oporba.

Najbolja ilustracija za ono što govori jest Žepče. Tim gradićem desetljećima vlada Mato Zovko. Kada su vidjeli da Čović unatoč njihovom inzistiranju i konkretnim dokazima o nepodopštinama i dalje stoji iza njega, HDZ-ovi nezadovoljnici osnovali su Hrvatski demokratski savez. Šanse su im sada podjednake, ali postoji izgledna mogućnost da na svađi Hrvata profitiraju Bošnjaci i dobiju načelničko mjesto.

Bošnjacima se na prošlim izborima isto desilo u Varešu. Iako imaju komotnu većinu, pobijedio je Zdravko Mirošević. On se sada priključio HDS-u, ali šanse za reizboir su mu daleko manje, jer je druga strana naučila lekciju. Bezbroj je ovakvih priča diljem BiH.

Uoči izbora HDZ je sebi dao za cilj zadržati i ojačati pozicije u gradovima i općinama poput Viteza i Novog Travnika, te popraviti brojčanu zastupljenost u Bugojnu, Fojnici, Gornjem Vakufu/Uskoplju... Čović je iz čiste potrebe potegao priču o svehrvatskom zajedništvu i strahu od prosipanja glasova pa upregao Hrvatski narodni sabor, krovnu političku organizaciju Hrvata u BiH, dok je ona izostala tamo gdje je bio uvjeren da mu partneri nisu potrebni. Unatoč tome, postoji opasnost da Hrvati izgube vlast u Novom Travniku pa čak i Vitezu, dok su relativno sigurni, u Kiseljaku i Kreševu. Šansu će iz prikrajka čekati u Busovači, Uskoplju i Jajcu, nadajući se rasipanju bošnjačkih glasova.

U Hercegovini, pak, HDZ-ovci su sve snage uprli da se na vlast vrate u Prozor/Rami i Tomislavgradu, gdje su ih ranije glave došli "mangupi" iz vlastitih redova, Jozo Ivančević i Ivan Vukadin. Ipak, glavni cilj HDZ-a bio je i ostao Mostar.

Bitka na Neretvi

Lokalni izbori 2024. godine u Mostaru neće donijeti radikalne promjene, ali bi mogli pokazati trend promjene u dinamici hrvatske politike. Iako HDZ BiH ostaje ključni igrač, rast Hrvatske republikanske stranke (HRS) je indikator promjena unutar hrvatske zajednice. Ključno pitanje bit će koliko će hrvatske stranke uspjeti prilagoditi svoju politiku kako bi odgovorile na potrebe mlađih generacija, kao i kako će bošnjačko-hrvatski odnosi oblikovati buduću vlast Mostara. U svakom slučaju, izbori će biti test i za etablirane stranke, i za one koje traže nove putove za hrvatski narod u Mostaru – komentira politički analitičar Omer Čevra.

I dok Hrvati čekaju da im zaživi višestranačje u pravom smislu, puno žešća bitka za glasove vodi se među Bošnjacima i Srbima. Bitka svih bitaka, što se najbrojnijeg naroda tiče, vodi se u glavnom gradu Sarajevu. Tamo gdje mu je počeo pad i odlazak u oporbu, Izetbegovićev SDA sada vidi šansu za povratak na velika vrata.

- Kada je riječ o Sarajevu, očekuje se da "Trojka" zadrži kontrolu u većini sarajevskih općina. Njihova politika modernizacije i proeuropske orijentacije još uvijek ima snažnu podršku, naročito među urbanim glasačima. SDA ima šanse za povratak u pojedinim općinama, posebno tamo gdje je tradicionalno jaka, ali njezin povratak na vodeću poziciju u cijelom Sarajevu čini se manje vjerojatnim jer "Trojka" i dalje uspijeva privući ključne biračke grupe kroz reformsku i proeuropsku politiku.
Moja je procjena da će SDP i Naša stranka povećati svoje rezultate u odnosu na izbore prije četiri godine, dok će Narod i pravda Elmedina Konakovića doživjeti određeni pad s obzirom na to da je medijsko-vjerska mašinerija kojom upravlja SDA uspjela kroz razne podvale i laži od Konakovića napraviti neku vrstu "izdajnika" te ga ozbiljno u očima javnosti povezati s narkokartelom Edina Gačanina Tita – pojašnjava Čevra.

Dodikovo biti ili ne biti

Miloradu Dodiku lokalni izbori padaju u situaciji dok se s jedne strane bori sa Zapadom i sankcijama, a s druge protiv njega domaće pravosuđe vodi postupak za podrivanje ustavnog poretka. Uz sve, nakalemile su se i brojne financijske afere što njega osobno, što obitelji, što najbližih suradnika. Posebno će interesantno biti vidjeti rezultat njegova SNSD-a na Palama i, naravno, Banjoj Luci, bivšoj i sadašnjoj prijestolnici Republike Srpske.

- Lokalni izbori u Banjoj Luci 2024. godine mogli bi predstavljati ključni trenutak za kraj političke dominacije Milorada Dodika i njegove stranke SNSD-a. Nakon godina apsolutne vlasti, Dodik se suočava s rastućim nezadovoljstvom građana zbog ekonomske stagnacije, korupcije i međunarodne izolacije Republike Srpske. Oporbene stranke poput PDP-a i SDS-a sve više dobivaju podršku, posebno među mlađim glasačima i onima nezadovoljnim Dodikovom autoritarnom politikom.
U Banjoj Luci, najvećem gradu RS, situacija se može pokazati kao prekretnica s obzirom na rast oporbe i sve veću političku mobilizaciju.
Gradonačelnik Draško Stanivuković iz PDP-a uživa značajnu podršku, a njegovo ponovno kandidiranje moglo bi oslabiti SNSD-ovu moć u ovom važnom centru. Iako Dodik i dalje ima značajnu bazu podrške, posebno među starijim i ruralnim stanovništvom, promjene u Banjoj Luci mogle bi signalizirati početak kraja njegove dugogodišnje političke dominacije – drži Čevra.

Nije naodmet napomenuti da sedam od deset građana u BiH, točnije njih 71,4 posto, smatra da izbori neće biti slobodni i pošteni. Ne čudi, jer je isto istraživanje pokazalo da je skoro svaki četvrti građanin osobno svjedočio kupnji glasova ili nekoj vrsti izborne prijevare. Središnja izborna komisija uz pomoć inozemnih mentora i donatora pokušava na to odgovoriti tehnologijom. U Mostaru će listići ići pod skener, u distriktu Brčkom uvodi se biometrija, dok će u Sarajevu sve snimati kamere.

(SD/DEPO PORTAL/ad)