Nove tenzije

Ako se potvrdi umiješanost Mosada u eksploziji ‘pejdžera’, to će značiti veliku eskalaciju!

Front18.09.24, 10:41h

Ako se potvrdi umiješanost Mosada u eksploziji ‘pejdžera’, to će značiti veliku eskalaciju!
Od početka posljednjeg rata Izraela s Hamasom, bilo je mnogo više pokušaja da se uklone vođe palestinske militantne grupe

 

 

Izrael to možda nije priznao, ali vanredni, koordinirani napad na Hezbollah, koji diže u zrak thiljade 'pejdžera' koje su koristili članovi libanonske grupe, gotovo je sigurno operacija Mosada. Izraelska obavještajna služba već je decenijama angažirana u ubistvima lidera Hamasa i Hezbollaha, ali, ako se potvrdi umiješanost, to predstavlja značajnu eskalaciju, smatra urednik za sigurnost i odbranu u listu Guardian Dan Sabbagh u analizi najnovijeg razvoja događaja na Bliskom istoku.

 

Izvještaji i dalje pristižu, ali s najmanje devet mrtvih i oko 3000 ranjenih u desetinama, ako ne i stotinama, koordiniranih eksplozija, ova epizoda pokazuje nemilosrdnu i neselektivnu želju da meta bude upravo Hezbollah, smatra autor, dodavši kako su u napadu korišteni ‘pejdžeri’ kao alternativa mobilnim telefonima, koji se mogu pratiti i koristiti za prepoznavanje smrtonosnih projektila na njihove komandante, prenosi N1.

 

Nejasno je kako su eksplozije izazvane i, iako su neizbježne spekulacije o hakiranju, najvjerovatnije su bile rezultat sabotiranih uređaja. U prvim izvještajima navodi se da su ‘pejdžeri’ koji su eksplodirali bili novi model koji je proizvela kompanija čiji su lanac opskrbe možda ugrozili počinitelji napada.

 

Yossi Melman, koautor Spies Against Armageddon i drugih knjiga o izraelskoj obavještajnoj službi, naglasio je kako se činilo da su eksplodirajući ‘pejdžeri’ “nedavno dostavljeni” i dodao:

 

- Znamo da je Mossad u stanju prodrijeti i infiltrirati se u Hezbollah s vremena na vrijeme opet”.  No, doveo je u pitanje stratešku mudrost napada u kojem je poginula 10-godišnja djevojčica.

 

To povećava mogućnost eskalacije granične krize u rat”, upozorio je Melman i ustvrdio da je to “više znak panike” jer, iako je rekao da pokazuje izvanrednu sposobnost da udari u srce Hezbollaha, niti je bilo ciljano, niti bi promijenilo širu stratešku sliku. “Ne vidim nikakav napredak u tome - zaključio je.

 

Sabotirani mobilni telefon korišten je još u januaru 1996. da digne u zrak Yahya Ayyasha, tada glavnog Hamasovog proizvođača bombi, u gradu Gazi. Ayyash, poznat kao “Inženjer”, smatran je odgovornim za uvođenje strategije izvođenja samoubilačkih napada na izraelske putničke autobuse – ali njegovo ubistvo potaknulo je novi val bombaških napada na autobuse i malo je učinilo na smirivanju krize u to vrijeme.

 

Khaled Meshal, još jedan vođa Hamasa, preživio je pokušaj ubistva 1997. godine. Meshalu, tadašnjem političkom vođi Hamasa, ubrizgan je otrov u uho u operaciji koju je odobrio izraelski premijer Benjamin Netanyahu dok je bio u Jordanu. Meshal je preživio, a neki od odgovornih izraelskih agenata uhićeni su – što je natjeralo jordanskog kralja Huseina da raskine mirovni sporazum i zaprijeti da će zavjerenicima vješati ako se ne nabavi protuotrov. Posramljeni Izrael bio je prisiljen to učiniti.

 

Pet sati nakon dolaska u Dubai u februaru 2010., Mahmouda al-Mabhouha, lidera Hamasa odgovornog za nabavu oružja, ubio je u svojoj hotelskoj sobi tim od 11 ubica koji su koristili lažne europske pasoše kako bi prikrili svoj identitet. Hamas je optužio Izrael da stoji iza zavjere, čiji se neki aspekti mogu vidjeti na snimkama CCTV-a koje su objavile vlasti Dubaija. Neki od agenata promijenili su krinke u smrtonosnoj operaciji koja je, unatoč svoj svojoj razrađenosti, otkrivena.

 

Od početka posljednjeg rata Izraela s Hamasom, bilo je mnogo više pokušaja da se uklone vođe palestinske militantne grupe. Ismail Haniyeh, tadašnji politički vođa grupe, ubijen je “projektilom kratkog dometa” u Teheranu u augustu – što je izazvalo upozorenja Irana da će odgovoriti direktnom vojnom akcijom protiv Izraela.

 

Iako se Iran suzdržao od napada, rat između Izraela i Hamasa je blizu ulaska u drugu godinu, a napetosti s Hezbollahom na sjeveru vjerovatno nikada nisu bile veće, zaključuje autor.

 

(DEPO PORTAL/mm)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook