Grad Sultan Haitam biće izgrađen na zapadnom obodu glavnog grada Muskata kao model za buduća naselja u Omanu. Planirano je da bude završen do 2045. i da ima 100.000 stanovnika i neće biti kao mnogi drugi arapski gradovi u susjedstvu. Jedan od razloga je tradicija, a drugi ni manje ni više – socijalna nejednakost. Zbog čega?

Muskat, glavni grad i luka Omana, nalazi se u Omanskom zalivu i okružen je planinama i pustinjom. Sa dugom historijom, kombinuje višespratnice i luksuzne tržne centre sa znamenitostima na vrhu litica poput portugalskih tvrđava iz 16. vijeka, Al Džalali i Mirani, koje se nadvijaju nad lukom. Njegova moderna, mermerom obložena Velika džamija Sultan Kabus, sa kupolom od 50 metara i čudesnim persijskim tepihom, može da primi 20.000 ljudi, piše Forbes.

Ovaj bliskoistočni grad mnogi opisuju kao antipod Dubaiju. Da li će tako i ostati, kada se Oman okreće svojoj ekonomskoj budućnosti bez nafte (očekuje se da se u naredne dvije dekade potroše rezerve nafte), kada zemlja pokušava da modernizuje svoj kapital, ulažući milijarde dolara u projekte širom zemlje, ostaje pitanje.

Jedan od prvih koraka modernizacije je grad Sultan Haitam, prvi projekat u okviru šireg projekta strateške vizije „Oman Vision 2040“, koji omansko ministarstvo stanovanja i urbanizma preduzima u okviru promjene paradigme urbanog razvoja zemlje. Projekat nosi ime sultana i premijera Omana koji je unuk nekadašnjeg sultana Taimura bin Feisala. Dizajniran je da primi 100.000 stanovnika rastuće populacije Muskata, koju čine lokalni stanovnici, iseljenici i doseljenici.

Iza projekta stoji SOM (ranije Skidmore, Owings & Merrill LLP), arhitektonska, urbanistička i inženjerska kompanija sa sjedištem u Čikagu osnovana 1936. godine. Njihov rezime uključuje međunarodne aerodrome O’Hare u Čikagu i Kanzasu, restauraciju stanice Pen i hotel Valdorf Astorija u Njujorku, sjedište Sitigrupa, a među novijim poduhvatima su i novo sjedište kompanije Volt Dizni i dizajn Mjesečevog sela, prvog trajnog lunarnog naselja, razvijenog u okviru kolaboracije Evropske svemirske agencije i Tehnološkog instituta Masačusets.

Dok se druge zemlje u regionu bore da ostvare ambiciozne vizije koje bi privukle strance, Sultan Haitam ima za cilj da ponudi praktičniji model grada na Bliskom istoku, koji zaista i liči na Bliski istok. Njegove stambene jedinice su uglavnom šestospratnice ili niže zgrade, ali ipak mnogi stručnjaci brinu da ambiciozni projekat ne postane tema za podjele.

Važnost projekta, ali i tradicije

Muskat je uklesan između Omanskog zaliva i planine Hadžar. U njemu živi trećina rastuće populacije Omana, koji ima oko 5,2 miliona ljudi, ali predviđa se da bi do 2040. taj broj mogao da poraste za 50%, na 7,7 miliona.

Kako bi svi građani bili udomljeni, država ulaže u razne projekte, od kojih je Sultan Haitam najznačajniji, 100.000 ljudi u više od deset četvrti, zajedno sa 25 džamija i 39 škola. Veliki zalogaj. Ipak, u poređenju sa cijenama drugih projekata u regionu, obim i budžet ovog projekta su relativno mali. Očekuje se da će „Linija“ u Saudijskoj Arabiji, na primjer, biti dom za 200.000 ljudi nakon završetka prve faze, sa projektovanim troškovima od 100 milijardi dolara, dok kontroverzni egipatski novi administrativni glavni grad, dizajniran da primi više od šest miliona ima projektovanu cijenu od 58 milijardi dolara. Investicija Omana planirana je iznosu od oko šest milijardi dolara, a završetak radova planiran je za 2045. godinu.

Manje ambicije Omana kriju se u veličini države, ali i u bogatstvu, a jedan od razloga je i što ova zemlja visoko cijeni svoju lokalnu atmosferu, u kojoj starosedeoci Omana zapravo žive i rade na poslovima uslužnih delatnosti. U Dubaiju, na primjer, samo 15% gradske populacije je iz UAE. Većina lokalaca ne želi da Muskat postane još jedan Dubai.

Disfunkcionalna stambena politika

Dok Oman ima visoku stopu vlasništva nad kućama, vlada tvrdi da 89% njihovih građana posjeduje sopstvene domove, a ipak zemlja se još uvek suočava sa velikim stambenim problemima i njihova vlada tek treba da smisli kako da natjera ljude da žive u gušćim gradovima i naseljima.

Prema sadašnjem sistemu, Omani obično žive u kućama s jednom porodicom, u područjima sa malom gustinom. Građani imaju pravo na besplatno zemljište putem stambene lutrije, ali često čekaju godinama na parcele koje na kraju budu daleko od najrazvijenijih područja.

U prijestolnici Muskatu to je dovelo do ogromnih saobraćajnih gužvi. Najveći problem u regionu, dakle ne samo u Omanu, upravo je stanovanje. Lideri u regionu su se izuzetno obogatili od nafte, ali se staraju da troše dovoljno na svoje državljane kako bi održali stabilnost – besplatna zdravstvena zaštita, obrazovanje i rješeno stambeno pitanje. Na taj način su režimi na Arapskom poluostrvu kroz stambenu politiku uspjeli da obezbijede lojalnost svojih građana.

Sultan Haitam je dizajniran tako da lokalno stanovništvo smjesti u daleko gušće četvrti u odnosu na one u kojima stanovništvo trenutno živi, i dio je urbane ekspanzije glavnog rada. Vlada takođe planira sistem masovnog tranzita za Muskat, koji bi povezivao novi grad sa zaleđem.

Sistemi metroa su dugogodišnji cilj zemalja širom Bliskog istoka, koji bi rasteretili saobraćaj i poboljšali međunarodni imidž, ali mnogi smatraju da su oni izuzetno skupi i za ove zemlje neodrživi.

Projekat Sultan Haitam ne odnosi se samo na rješenje stambenog sistema za lokalno stanovništvo, već je namijenjen iseljenicima i posjetiocima, jer je megaprojekat takođe dio strategije Omana oslonjene na turizam.

Turizam i međunarodne investicije

Oman trenutno nema toliko turista poput svojih susjeda, ali u ovoj zemlji vjeruju da i to može da se promijeni. Muskat je uostalom jedan od najstarijih gradova na Bliskom istoku, sigurniji i politički stabilniji od mnogih, i sa šmekom Bliskog istoka. Mnogi se u Omanu pitaju koliko dugo će moći da odoli iskušenju da ne imitira susjedne metropole poput Dubaija, čiji pristup često daje prioritet međunarodnim investicijama u odnosu na lokalno stanovništvo, a ono u Omanu kaže – ne.

Dubai promoviše određeni način urbanog razvoja koji je zasnovan na prolaznosti i privremenosti, na činjenici da ljudi ne ostaju na duži rok. Otud kule i neboderi, spektakularni prizori koji oduzimaju dah.

Oman već planira dodatne projekte u Muskatu, poput nove gradske obale vrijedne 1,3 milijarde dolara. Prvi renderi upućuju na visoke zgrade kakve zemlja nije dozvoljavala u prošlosti, što će značajno transformisati izgled do sada svedenog grada. Kule, visoke 30-40 spratova u centru grada biće usmjerene ka bogatoj klijenteli, i to neće biti socijalno stanovanje, što može da bude problematično, jer od tih zgrada korist neće imati lokalno stanovništvo, već će nejednakost u bogatstvu biti samo vidljivija.

(DEPO PORTAL/jk)