Scenarista Siniša Pavić preminuo je u 92. godini u svom domu u Vlasotincu, potvrđeno je za N1. Pavić je bio najplodotvorniji TV autor u bivšoj Jugoslaviji. Pisao je scenarije za neke od najpoznatijih domaćih serija, poput "Pozorišta u kući", "Otpisanih", "Vrućeg vetra"… Scenarista je i filmova "Tesna koža" i "Laf u srcu".
"Boljim životom", krajem 80-ih, počinje i era Pavićevih cjelovečernjih serija, sa više desetina epizoda, emitovanih po nekoliko godina, u čijem centru zbivanja je najčešće jedna porodica: "Srećni ljudi", "Porodično blago", "Stižu dolari", "Bela lađa"…
Posljednja serija koju je snimio – "Junaci našeg doba" – premijerno je emitovana od 2019. do 2021. godine.
Ko je bio Siniša Pavić
Siniša Pavić rođen je 1933. godine u Sinju, a sa pet godina doselio se u Beograd. Po zanimanju je bio sudija, završio je Pravni fakultet u Beogradu. 1963. godine objavio je svoj prvi roman, ljubavnu priču "Višnja na Tašmajdanu".
Poslije velikog uspjeha, knjiga je pretočena u film, u režiji Stoleta Jankovića, sa petnaestogodišnjom Nedom Arnerić u glavnoj ulozi.
.
Njegov drugi roman "Vruć vetar" (1980) adaptiran je za istoimenu TV seriju, koja je prikazivana i u Češkoj, Mađarskoj, Rumuniji, Bugarskoj i Austriji, a u nekim zemljama proglašena je za najbolju TV seriju ikada prikazanu. Na TV Beograd prvi put se pojavio 1971. godine s poznatom serijom "Diplomci". Scenarista je čuvenih serijala "Otpisani" (prvih trinaest epizoda), "Pozorište u kući" (dvadeset sedam epizoda), "Vruć vetar" i drugih.
Siniša je napisao je četrnaest historijskih TV drama: "Poslednji čin", "Vreme zločina", "Čovek koji je bombardovao Beograd", "Misija majora Atertona" i drugih, kao i dramskih serija "Španac" i "Banjica". Pisao je i pozorišne predstave, romane i filmske scenarije. Autor je scenarija za filmove: "Višnja na Tašmajdanu", "Otpisani", "Avanture Borivoja Šurdilovića", "Laf u srcu", "Čudo neviđeno", "Moljac", "Nema problema", "Poltron", "Bolji život", "Tajna porodičnog blaga", filmski serijal „"Tesna koža".
(DEPO PORTAL/au/Foto: Screenshot)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook