Da turisti u ozbiljnijem postotku ove godine manje posjećuju Jadran, znaju očito svi osim resornog ministarstva koje i dalje narod bodri odabranim brojkama.

No osim što turistički sektor u Hrvata tjera goste bahatim i neopravdanim cijenama, pohlepa na Jadranu, čini se, ne poznaje granice, piše Morski.hr. Tako se protuzakonito privatizira obala, gdje god se to stigne, a inspektora da im ispiše ozbiljne kazne niotkud! Jedan slučaj, prepričava turistkinja iz Selina.
 

- Nisam znala šta znači prvi red do mora. Sad znam. Mi smo uzeli ljetovanje par dana u Selinama (nije prvi red do mora) I uputili se na plažu…. Sjeli … čak bez raširenih ručnika, kupali se izišli na plažu i sjeli. Odmah do tog mjesta je dvorište apartmana. U trenutku iziđe jedan gospodin s upitom: "Gospođo di sjediš?!?!? "

Ostadoh u čudu. "Na plaži…" rekoh mu. On meni: "Jel' ti znaš da je to privat? Ovaj mol sam ja gradijo i plaža je za moje goste" i govori mi da se moram maknut. Bacih pogled, sve kuće do mora (prvi red do plaže imaju prilaz moru za svoje goste) svugdje piše "privat"! Pa šta to znači? Da se više nesmijem kupat jer on ima kuću prvi red do mora?
 

Eto na slikama se vidi samo smo sjedili na plazi. Gospodin je izgradio taj mol i nije za goste koji nisu kod njega u apartmanu… Seline - žali se ova gospođa kojoj je prisjeo godišnji odmor.

No ovdje treba nešto vrlo jasno razjasniti. Ovaj i slični mulovi kojeg je dotični "gradiJo" su prema novom Zakonu o pomorskom dobru namijenjeni za rušenje. A ako priznaje da je to činio, rušenje i vraćanje obale u prvobitno stanje će platiti sam.


Pa, evo što kaže Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama:
 

Članak 12. Nitko nema pravo bez pravne osnove propisane ovim Zakonom na posebnu upotrebu pomorskog dobra, gospodarsko korištenje pomorskog dobra, obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, gradnju i/ili obavljanje drugih radova i/ili zahvata u prostoru pomorskog dobra i nitko nema pravo na ograničavanje i/ili isključivanje opće upotrebe pomorskog dobra!
 

Članak 76., stavak 6. Morska plaža ne smije se isključiti iz opće upotrebe.
 

Članak 197. Novčanom kaznom u iznosu od 6000,00 do 130.000,00 eura kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba koja bez pravne osnove propisane ovim Zakonom: ograničava i/ili isključuje opću upotrebu pomorskog dobra, zaposjeda pomorsko dobro na bilo koji način za sebe ili drugoga.  Za isti prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 66.360,00 eura kaznit će se obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
 

Članak 213. predviđa uklanjanje ovakvih građevina:  Građevine na pomorskom dobru, kao što su molovi, gatovi, sunčališta, istezališta, lukobrani, rive i sinonimi tih pojmova, kao i građevine u lukama i drugi samostalni infrastrukturni objekti, koje nisu vidljive na DOF-u 5/2011 uklonit će se rješenjem inspektora pomorskog dobra o trošku osobe koja je građevinu izgradila, a ako se ta osoba ne može utvrditi, tada o trošku jedinice lokalne samouprave na čijem se području građevina nalazi, u okviru redovnog upravljanja pomorskim dobrom.
 

Rješenje je inspektor pomorskog dobra dužan donijeti u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Žalba protiv ovog rješenja nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
 

A kako je Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama stupio na snagu 29. srpnja 2023. godine, to znači da se ovaj i tisuće drugih ilegalno izgrađenih mulova diljem Jadrana koji nisu vidljivi na orto snimci iz 2011. godine moraju srušiti bez odgode najkasnije do istog datuma 2025. godine!
 

Upit o tome što se događa u Selinama, pokušali smo dobiti od pročelnice Općine Starigrad, no ona ništa nije željela komentirati putem telefona, već nas je uputila na pisani upit, kojeg smo poslali. Pitali smo ih također, zašto na stranicama Općine nemaju oglašen broj telefona za aktivne pomorske redare kojima bi se građani u ovakvim situacijama trebali moći uvijek obratiti. Odgovor ćemo objaviti čim ga dobijemo, piše Morski.hr.

(DEPO PORTAL/dg)