Evo kako je Richard Berhringer, vođa tima iz Centra za rak M.D. Anderson iz Teksasa, opisao postupak: nad stanicama muškog mišjeg fetusa izvršena je određena manipulacija kako bi proizvele matične stanice. Tako dobivene stanice su normalne stanice reprogramirane kako bi se ponašale poput embrijskih matičnih stanica, koje se mogu razviti u bilo koju vrstu tkiva.

Oko jedan posto dobijenih ćelija spontano je izgubio svoj Y hromosom. Ćelije su potom injektirane u embrio donora, ženke miša, i ugrađene u zamjensku majku. Mama mišica okotila je mlade koji su u sebi nosili jedan X hromosom originalnog miša od kojeg su nastali. Kad su mladi sazreli, ženke su parili s običnim mužjacima. Jedan dio njihovog podmlatka imao je genetski materijal od oba oca.

Ova tehnika mogla bi se primjeniti za rješavanje problema s razmnožavanjem nekih vrsta životinja - bilo bi moguće pariti dva mužjaka s poželjnim osobinama, bez križanja sa ženkama.

"Postoji mogućnost da bi jedan mužjak mogao proizvesti i jajašca i spermu za samooplodnju, kako bi stvorio muško i žensko potomstvo," pojašnjava tim. Vrste kod kojih su sve ženke istrijebljene mogle bi biti spašene.

U budućnosti, naučnici će vjerojatno moći stvoriti ljudsko jajašce, koristeći muške matične stanice, koje bi se potom razvilo u zamjenskoj majci, koja bi i dalje bila potrebna. Također, od ženskih donora bi se mogla stvoriti potrebna sperma kako bi se stvorilo potomstvo dvije majke.

(DEPO/md)