Poznat kao iznimno duhovit i beskrajno dobar analitičar unutrašnjopolitičkih prilika, Koraks je bio jedan od rijetkih koji je smogao hrabrosti da se suprotstavi jednoumlju koje je vladalo prije 20 godina.

Ovo je potvrdio i karikaturista Đoko Ninković koji je večeras govorio o Coraxovim djelima. Iskreno je priznao da se s Koraksom i njegovom radovima niko ne može mjeriti.

"On je i hrabriji i oštriji i bolji od mene. Njegov kvalitet neuporediv je s bilo kojim karikaturistom koji trenutno radi na ovim prostorima", kazao je Ninković.

Izložba je obuhvatila 150 radova koji su, priznao je Koraks u izjavi za Fenu, izabrani između više od 3.700 radova nastalih od 1990-2001. To su, kako ih on voli nazvati, karikature s adresom. One prikazuju, na Koraksu svojstven način, Slobodana Miloševića, Vojislava Šešelja i ostale političare toga doba, ali i visoke zvaničnike međunarodne zajednice.

Sve karikature objavljivane su u srbijanskim listovima u kojima  je Koraks radio poput "Borbe" kasnije "Naše Borbe", "Danas", "Vreme", itd.

"Uvijek sam svojim karikaturama želio da ljudima priuštim osjećaj superiornosti nad likovima koji ih kinje i upravljaju njihovim životima", opisao je Koraks svoju motivaciju.

Izložbu je otvorio Koraksov dugogodišnji prijatelj, njegov bivši urednik u listu "Danas", a trenutni ambasador Republike Srbije u BiH Grujica Spasojević.

Ovom prilikom Spasojević je prepričao i nekoliko anegdota vezanih za Koraksa.

"Koraks je u počecima svog rada stalno crtao jednog malog čovječuljka koji je neprestano bio u sukobu sa svim i svačim. Vremenom je taj čovječuljak počeo ličiti na Miloševića", kazao je Spasojević.

I da čitava stvar bude još zanimljivija, u tom trenutku je neko od posjetilaca "Kolegijum Artistikuma" oborio nekoliko karikatura, a Koraks je, u svom stilu, upitao je li to pao Milošević, što je izazvalo smijeh prisutnih.

Oni koji večeras nisu došli, Koraksovu genijalnost i hrabrost mogu se uvjeriti do 25. decembra, do kada će izložba biti otvorena.

Predrag Koraksić rođen je u Čačku 1933. Njegovog oca, partizana, ubili su četnici tokom Drugog svjetskog rata, a Koraks je proveo četiri godine u izbjeglištvu.

Nakon rata, matirurao je u Zemunu i studirao arhitekturu u Beogradu. Karikaturom se profesionalno počeo baviti 1950. godine u novinama "Jež". Nakon toga je radio u "Večernjim novostima", odakle je izbačen 1993., a poslije sudskog spora.

Od 1989. Koraks je radio za nezavisne novine "Borba", ali je prešao u "Danas" kada je tadašnja srpska vlast preuzela "Borbu". Radio je i za magazin "Vreme". U oktobru 2004. dodijeljen mu je orden francuske Legije časti.

(FENA/md)